Tehnološki napredak u idućim desetljećima ugrozit će više od polovine radnih mjesta u 28 zemalja Europske unije u idućim desetljećima. Zaključak je to istraživanja think-tanka Bruegel koje se temelji na istraživanju Carla Benedikta Freya i Michaela A. Osborna. Do smanjene potrebe za ljudskom radnom snagom doći će ponajprije zbog razvoja umjetne inteligencije, mobilne robotike i kompjutorskog učenja, a prvi će biti zahvaćeni sektori s tradicionalno niskim plaćama te niskom razinom vještina. Nakon toga, na red će doći smanjenje broja radnih mjesta u transportu i logističkim zanimanjima te u uredima i administraciji. Konkretno, bit će sve manja potreba za zavarivačima, rezačima, sucima i drugim sportskim djelatnicima, poljoprivrednim inspektorima, recepcionarima, serviserima bicikala, zubotehničarima, blagajnicima, agentima za prodaju nekretnina, kreditnim analitičarima, urarima...

Takvi trendovi ipak neće podjednako pogoditi sve zemlje Europske unije. Za Švedsku se predviđa da će razvoj tehologije utjecati na 46 posto radnih mjesta, u Velikoj Britaniji bit će pogođeno 47 posto radnih mjesta, a u Nizozemskoj, Francuskoj i Danskoj oko 49 posto radnih mjesta. Najgore će proći Rumunjska gdje će razvoj tehnologije smanjiti potrebu za radnicima na čak 62 posto radnih mjesta. U grupi zemalja čije će radnike najviše pogoditi tehnološki napredak je i Hrvatska (58 posto).

U Bruegelu ističu da ako se vjeruje da će tehnologija biti u stanju prevladati tradicionalne prepreke među nerutinskim kognitivnim zadatcima, onda valja pripremiti nove generacije radnika s vještinama koje profitiraju od razvoja. Takve vještine trebale bi naglasiti socijalnu i kreativnu inteligenciju, što sugerira potrebu promjena u obrazovnoj politici kako bi se odgovorilo izazovu tehnološkog razvoja. (E.S.)