Portal srednja.hr i Visoko učilište Algebra proveli su istraživanje na uzorku 1.500 maturanata i brucoša u cilju otkrivanja motiva koji stoje iza njihova odabira studija. Ponajviše maturanata navelo je da su im prve institucije na listi prioriteta za upis uglavnom ustanove sastavnice Sveučilišta u Zagrebu – Filozofski fakultet (7,44%), za njim slijede Ekonomski fakultet (5,72%), Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet (4,77%), Prirodoslovno-matematički fakultet (4,38%), Fakultet elektrotehnike i računarstva (3,81%) i Medicinski fakultet (2,86%). Od visokih učilišta izvan Zagreba, u odnosu na ostale institucije, malo su "iskočili" ETF Osijek (2,09%), FOI Varaždin (2,29%), te Odjel za psihologiju Zadar (2,41%). Osobni afinitet je snažan motivator za odabir karijere - 85% mladih kaže da im je njihova sklonost prema nekom području uglavnom presudila u izboru studija, a i ove godine je bolja perspektiva zapošljavanja izvan Hrvatske (55%) iznad perspektive zapošljavanja u Hrvatskoj (s 46%). “Jasno je da mnoge škole nisu u tijeku s trendovima. Puno je mladih izgubljeno, 25 posto mladih ne donosi dobar izbor i želi promijeniti studij” - zaključuje Marko Matijević, osnivač portala srednja.hr. Čak trećina ispitanika spominje ukupne troškove studiranja (koji obuhvaćaju ne samo školarinu nego i popratne troškove stanovanja i življenja) kao dominantni uvjet odabira fakulteta; ovaj trend je vrlo jasan i raste iz godine u godinu (23% - 27% - 32%), dok se uz njega pojavljuje i porast značajnosti studiranja u sredini stanovanja što je također vjerojatno uzrokovano sve lošijim primanjima roditelja. O pitanju zadovoljstva s odabirom fakulteta gotovo svaki četvrti student prve godine kaže da bi promijenio studij. Budući studenti pri donošenju odluke o upisu fakulteta najviše slušaju znance koji rade u željenoj struci te roditelje i bližu obitelj. U rezultatima je primjetno kako na odluku iznimno slabo utječu profesori. "Oni koji bi trebali imati najveći utjecaj na maturante, a to su profesori koji ih najbolje poznaju, očito taj utjecaj nemaju”, komentira istraživanje Marko Matijević. E.Soudil