Novosti
MIROVINSKI SUSTAV OD 2020. DO 2050. GODINE

Reforma sustava: Prosječna mirovina narast će s 3.500 na 5.100 kuna, ali tek 2027.
Objavljeno 30. travnja, 2014.

Vezani članci

"VLADI SLUŽIMO KAO VJEČNI ALIBI"

Umirovljenici Vladi: Prestanite nas braniti, radite svoj posao

ZAGREB - Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić potvrdio je na Večernjakovoj konferenciji “Zdrava i sigurna budućnost – kako je osigurati?” da Vlada doista ozbiljno razmišlja o ukidanju poticaja za treći mirovinski stup jer on nije ispunio svrhu. “Sustav se nije razvio kako se očekivalo te poticaje mahom koriste bogatije grupacije građana”, rekao je ministar i najavio podizanje stope za drugi stup na sedam do devet posto od 2017. godine. “Nužan je nacionalni konsenzus, moramo izbjeći situaciju da svaka sljedeća vlada ima svoje viđenje mirovinske reforme”, rekao je Mrsić.

Ministar je tom prigodom prvi put predočio kako bi mogao izgledati mirovinski sustav od 2020. do 2050. godine. Prema projekciji kretanja iznosa mirovine za osiguranika koji odlazi u mirovinu sa 65 godina života i 40 godina staža, uz pretpostavku da je ostvarivao prosječnu plaću, oni koji će primati mirovinu samo iz prvog stupa, 2027. godine imat će 4.750 kuna mjesečnih primanja, a 2045. čak 7.467 kuna mjesečne mirovine. Isti osiguranik koji će mirovinu primati iz oba stupa, 2027. mjesečno bi trebao dobivati 5.119 kuna, a 2045. - 8.963 kune. Prosječna starosna mirovina trenutačno iznosi oko 3.500 kuna.

- Ciljevi mirovinske reforme su dugoročno financijski stabilizirati mirovinski sustav, uskladiti ga s pravnim sustavom, gospodarskim i demografskim kretanjima te smanjiti izdatke javnog mirovinskog sustava. Također, potrebno je uvesti različite načine financiranja mirovina i povećati odgovornost pojedinca za vlastitu socijalnu sigurnost u starosti - ističe Mrsić.

Govoreći o reformi prvog mirovinskog stupa, ministar je podsjetio da se novim zakonom o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2014. unapređuje položaj umirovljenika i osigurava se financijska održivost i socijalna adekvatnost sustava. “Usklađivanje mirovina povoljnije je nego do sada, a mirovine prema posebnim propisima usklađuju se ovisno o kretanju BDP-a i stanju državnog proračuna. Postupno će se produživati dobna granice na 67 godina za starosnu i 62 za

prijevremenu starosnu mirovinu u razdoblju od 2031. do 2037., a omogućava se i odlazak u mirovinu osiguranicima s 41 i više godina staža osiguranja i sa 60 godina života bez umanjenja (penalizacije). Osiguranicima koji su zbog stečaja bili dvije godine prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje omogućava se ostvarivanje prijevremene starosne mirovine bez umanjenja, a umirovljenicima u starosnoj mirovini omogućen je rad do pola punog radnog vremena uz zadržavanje mirovine”, podsjetio je Mrsić. E.Soudil

jednog umirovljenika “hrani” 1,19 radnika, a bit će još gore

Trenutačna situacija - povijesno najniži omjer broja umirovljenika i osiguranika (zaposlenih), prema kojemu jednoga korisnika mirovine “hrani” 1,19 zaposlenih - procjenjuje ministar Mrsić, uskoro će se početi mijenjati. Prema projekciji Ministarstva do 2020. godine, broj osiguranika trebao bi dosegnuti najmanje 1,6 milijuna (sada ih je manje od 1,4 milijuna), a broj umirovljenika povećat će se do tada za 30 do 40 tisuća. Od 2037. do 2050. očekuje se ponovni pad broja zaposlenih za dvjestotinjak tisuća, što će, uz rast broja umirovljenika, Hrvatsku dovesti u situaciju da će sadašnji, izuzetno loš, omjer biti još gori.

Možda ste propustili...

TRAGIČAN KRAJ BIJEGA KRIJUMČARA MIGRANATA

Zbog nekoliko stotina eura odvezao u smrt četiri osobe

ŽELE PLAĆE, OPSTANAK TVRTKE I NASTAVAK PROIZVODNJE

Radnici Varteksa prosvjedovali