Demografski pritisak u Hrvatskoj će i dalje jačati u smislu odlaska u mirovinu cijele generacije rođene poslije II. svjetskog rata rata.

- Uz to, socijalno rekstrukturiranje će prema mirovini gurati veći broj ljudi iz javnog sektora - rekao nam je Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta, kojega smo zamolili za komentar “Gospodarskih kretanja”, u kojima analitičari Hrvatske gospodarske komore upozoravaju na sve nepovoljniji omjer broja radnika i umirovljenika.

Prema njihovim predviđanjima, ako se ovi trendovi nastave, mirovinski sustav će već krajem 2015. postati neodrživ jer će se broj onih koji uplaćuju mirovinsko osiguranje i umirovljenika izjednačiti. Prema njima, najveći problem nije u tolikoj mjeri skok broja umirovljenika, koliko pad broja zaposlenog stanovništva.

- Vladina dugoročna mjera da se u mirovinu ide sa 67 godina kratkoročno će donijeti određene efekte i smanjiti pritisak na mirovinski sustav, ali neće i ne može riješiti problem. Mi smo, rekao bih, radnu snagu raslojili na tri skupine. Prva su mladi ljudi sa završenim školama ili fakultetima koji nemaju radnog iskustva i kao takvi ne mogu naći prvo zaposlenje pa mnogi od njih odlaze u inozemstvo, druga su skupina radnici u srednjim godinama koji imaju iskustva, znanja i vještine te su relativno lako zapošljivi ako izgube postojeće radno mjesto, a treća, posebno problematična skupina, i sada i u budućnosti, radnici su recimo iznad 50 godina, koji, u slučaju gubitka zaposlenja, novo vrlo teško pronalaze. Dakle, u nas nije samo problem u lošoj ekonomskoj politici koja otvara manje novih radnih mjesta nego što ih se gasi, nego u dugoročnoj besperspektivnosti ako ne zaustavimo negativna demografska kretanja - smatra Željko Požega, izvanredni profesor osječkog Ekonomskog fakulteta.

“Produžena dob za odlazak u mirovinu pokušaj je preventive kolapsa mirovinskog sustava, no ta se mjera fokusira isključivo na smanjenje broja umirovljenika”, ističu iz HGK, a i u Saboru se moglo čuti da ćemo dobiti vojsku nezaposlenih starije dobi, koji će biti siromašni, a posao neće moći dobiti.

- Promjena zakonskog okvira, što će biti sada na Ustavnom sudu, vjerojatno će završiti tako da ako imate dovoljno godina radnog staža možete ići u mirovinu i prije napunjenih 65 godina, što će još više gurati ljude prema mirovini. A što se tiče zaposlenosti, ona će rasti vrlo sporo. Većina ljudi koji se nađu u statusu umirovljenika bit će zapravo socijalni slučajevi - kaže Lovrinčević. Dodaje da će mirovinski sustav polako prerasti u sustav socijalne pomoći, a odlazak u mirovinu biti jednak postajanju socijalnim slučajem. Prema njegovim riječima, trend umirovljenja zadan je demografski, te je jedino što se može događati na strani zaposlenosti, a to će se, kaže, u hrvatskom slučaju događati vrlo polako.

- Rast zaposlenosti uz ovu dinamiku rasta bit će minoran. On će ostati tu negdje gdje jest, uz blago pogoršanje trenda sljedećih nekoliko godina, sasvim sigurno - tvrdi Lovrinčević, koji smatra da će na kraju doći do “demontaže” II. mirovinskog stupa. Ovo što se sada događa s prebacivanjem policije, vojske i vatrogasaca drži samo početkom. “To dugoročno znači da vi kratkoročno riješite neki problem - uzmete novac, a dugoročno sve onda pretvarate u hrpu sirotinje. Od te mirovine se sigurno neće moći živjeti. Starije generacije imaju prednost što ih je većina riješila pitanje stanovanja. A nove to uglavnom nemaju. Ili će morati nešto naslijediti ili ulagati u II. mirovinski stup, odnosno III. stup, dugo vremena, da bi imali kakvu-takvu sigurnost. No, moj je osjećaj da je to vrlo hrabro zvati mirovinskim sustavom”, zaključuje Lovrinčević.