Objavljeno 18. veljače, 2014.
OSIJEK - Pčelarsku školu ove godine u Osijeku će pohađati 11. generacija polaznika, što je, uz podatak da je zvanje pčelara do sada u prošlih devet godina steklo 650 osoba, čini nauspješnijom Pčelarskom školom u Hrvatskoj. Svake godine ta je škola imala po jednu generaciju polaznika, osim prošle, kada je zbog velikog zanimanja škola organizirana za dvije generacije.
Pčelarsku školu organizira Županijski savez pčelara Osječko-baranjske županije, a provodi je Pučko otvoreno učilište Osijek uz potporu Osječko-baranjske županije koja subvencira troškove edukacije. Polaznici školu plaćaju tisuću kuna u dva obroka, a program za pčelara upisuje im se u radnu knjižicu.
Osobe zainteresirane za pohađanje Pčelarske škole, koja će početi polovinom ožujka, kaže nam Mario Fišer, tajnik Županijskog saveza pčelara i voditelj Pčelarske škole, mogu se javiti u Pučko otvoreno učilište gdje su u tijeku predupisi.
- Zanimanje za našu Pčelarsku školu i dalje je prilično veliko. Škola obuhvaća teorijski i praktični dio nastave u trajanju od ukupno 160 sati. Od toga 80 sati odnosi se na teorijski dio, a 80 sati na praktični dio koji je organiziran kroz rad polaznika s mentorom na pčelinjaku. Za teorijski dio nastave angažirane su doista stručne osobe - dr.vet. Kristinka Baglama, prof. Slavko Horvat, Stipan Kovačić, Zvonimir Pajnić i Damir Škrlec, kaže Fišer.
Broj pčelara u posljednjih nekoliko godina u cijeloj Hrvatskoj raste, a glavni razlog tomu je recesija, zbog koje je velik broj ljudi ostao bez posla te svoju egzistenciju rješava proizvodnjom meda i drugih pčelinjih proizvoda. Dio iskusnijih pčelara drži da bi trebalo zaustaviti obrazovanje novih pčelara strahujući da će pašni resursi ubrzo biti popunjeni, odnosno iskorišteni te da bi se na na nekim područjima moglo pojavljivati previše pčelinjih zajednica.
Predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije Zvonimir Pajnić kaže kako za sada paše ima dovoljno, no, da je red ipak potreban. Za njega su, napominje, zaduženi pašni povjerenici koji na terenu unosi sve podatke u Evidenciju pčelara i pčelinjaka te vodi računa da sve bude po pravilniku o držanju pčela i katastru pčelinje paše.I.Mikulić
Velike izvozne mogućnosti
Kada je u pitanju plasman na tržištu pčelinjih proizvoda, tu hrvatski pčelari ne bi trebali imati problema. Cijena meda uglavnom je zadovoljavajuća, med se dobro prodaje, jer na domaćem tržištu raste potrošnja meda. Osim toga, pred domaćim je proizvođačima i mogućnost nastupa u inozemstvu, na tržištu zemalja Europske unije. A EU, naime, godišnje uvozi oko 200 tisuća tona meda. Za usporedbu, prema posljednjim podacima, Hrvatska ima više od 11 tisuća registriranih pčelara s oko 550 tisuća košnica te proizvodi godišnje oko sedam tisuća tona meda.
650
osoba steklo je zvanje pčelara u prošlih devet godina
11
tisuća registriranih pčelara prema posljednjim podacima ima u RH
550
tisuća košnica registriranih je košnica u RH
Pčelinjih zajednica nema previše - još uvijek imamo dovoljno pčelinje paše