Objavljeno 23. siječnja, 2014.
Treba početi od područja u kojemu je uštedjeti moguće najviše i najbrže, kaže dr. Gorjanski
Vezani članci
DUGOVI RASTU U MILIJARDAMA
Od kako je ministar Rajko Ostojić objavio osnovne parametre pilot-projekta reorganizacije bolnica, struka negoduje protiv odabira Slavonije za područje čiji bi bolnički sustav trebao imati prioritet o pitanju restrukturiranja.
Isplativije bi, ističe se, bilo s revitalizacijom hrvatskog bolničkog sustava krenuti od Zagreba.
Ostojić je sredinom prosinca najavio kako bi se u iščekivanju Master plana Ministarstva zdravlja za reorganizaciju bolničkog sustava u Hrvatskoj, realizirao pilot-projekt za slavonsku regiju. Njime bi se preustrojem bolnica gasili veliki odjeli i neke djelatnosti u pojedinim bolnicama, ili bi se pak jedne bolnice pripajale drugima tamo gdje bi se pokazalo da je to potrebno radi podizanja kvalitete zdravstvene usluge. Prije svega kada je riječ o bolnicama čija je međusobna udaljenost mala, jer upravo u Slavoniji, ističe ministar Ostojić, postoje bolnice sličnih kapaciteta na međusobnoj udaljenosti od 15 do 30 kilometara.
Osnovna zamjerka ovom planu, upozorava struka, činjenica je kako se, kada je riječ o koncentraciji bolnica na jednom području i visini ulaganja, zagrebačke bolnice nameću kao logično rješenje za “kick off” val potencijalnog ostvarivanja značajnih ušteda u zdravstvu.
Najveći izdatci
Naime, Grad Zagreb, prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima 790.017 stanovnika i 16 bolnica, te u krugu od 100 kilometara još 12 bolnica. Te zdravstvene ustanove troše više od 50 posto proračuna za bolnice, zahtijevaju najveća ulaganja u objekte i opremu te imaju najveću koncentraciju kadra i kapaciteta. S druge strane, u pet slavonskih županija ima 805.998 stanovnika i ukupno 12 bolnica na potezu od Iloka do Pakraca, odnosno na udaljenosti od 240 kilometara (samo jedan KBC). Ukupni prihod bolnica, s asignacijama svih 60 bolnica, za razdoblje od siječnja do lipnja 2013. godine iznosio je 6.338,846.055 kuna. Od toga, 12 bolnica grada Zagreba prihodovalo je 2.744,129.423 kuna, dok je ukupni prihod 12 slavonskih bolnica s područja pet županija za isto razdoblje bio 1.034,672.621 kuna. Postavlja se pitanje nisu li već i ti podatci, bez ulaženja u specifične dubioze poslovanja pojedinih zagrebačkih bolnica, dovoljni za zaključak kako bi upravo u Zagrebu pilot-projekt racionalizacije poslovanja iz Ostojićevog Master plana postigao najveće uštede.
- Ako se usporedi način poslovanja zagrebačkih i slavonskih bolnica, te uzme u obzir područje koje u pružanju zdravstvene njege obuhvaćaju, bez sumnje veće bi uštede donijelo provođenje pilot-projekta na području Zagreba. Naravno, time ne sugeriram da slavonske bolnice ne trebaju restrukturiranje. Naprotiv. No, u aktualnoj situaciji, kada je nužno da se uštede u zdravstvu koje bi se Master planom trebale postići “osjete” što prije, treba početi od područja u kojemu je uštedjeti moguće najviše i u najkraćem roku. Jer tu su zaista velike uštede moguće, čak i kada se, što je također nužno, pri restrukturiranju uzmu u obzir specifičnosti pojedinih zagrebačkih bolnica u kojima se liječe pacijenti s rijetkim bolestima jer za njihovo liječenje ne postoji mogućnost u sredinama iz kojih dolaze - kaže osječki liječnik, dr. Dražen Gorjanski.
Što je Slavonija skrivila?
Da Slavonija ne bi trebala biti pokusni poligon za provedbu Master plana u nastajanju, upozoravaju iz Hrvatskog liječničkog sindikata. Dr. Ivica Babić, predsjednik HLS-a, kaže kako bi se na taj način Slavonija još jednom bacila na koljena.
- S obzirom na aktualnu situaciju u zdravstvenom sustavu, bolnički sustav Slavonije još dobro funkcionira u odnosu na druge dijelove Hrvatske. Nema razloga da baš to bude regija u kojoj će se testirati neki novi sustavi. No, poznavajući način na koji se radi u našem zdravstvu, svi smo svjesni da ako netko želi, ponovno, Slavoniju baciti na koljena, da će to učiniti. Pitam se samo što je taj dio Hrvatske nekome kriv - kaže, pak, Babić, te dodaje kako je evidentno da su i pilot-projekt “Slavonija” i Master plan, čiji je on dio, samo pokušaj sa se birokratskim potezima stvori privid kako se nešto radi o pitanju dugova u zdravstvu.
- U stvarnosti ne radi se ništa konkretno. Jer mogu se bolnice prekrajati koliko god oni žele, ali broj pacijenata na određenom području ostaje isti, kao i broj liječnika koji je deficitaran, to je činjenica od koje se treba krenuti pri izradi bilo kakvih planova i upropaštavanja zdravstvenog sustava, kako Slavonije, tako i na nacionalnoj razini - zaključuje Babić.
Ivana SOLAR
RAJKO OSTOJIĆ ŠTITI ZAGREBAČKE BOLNICE?
Još je bivši ministar zdravlja, Darko Milinović, 2010. donio odluku o spajanju 16 zagrebačkih bolnica kojim je trebalo nastati šest bolnica i ostvariti se početna ušteda od 318 milijuna kuna, plus dodatna ušteda od 100 milijuna kuna unutar prve godine novog načina rada. Tu odluku obrazlagao je upravo činjenicom kako su najveći problemi u bolničkom sustavu vezani uz zagrebačke bolnice, te da u tim bolnicama postoji najviše prostora za uštede. Tada je, u svojstvu saborskog zastupnika SDP-a, Rajko Ostojić upozoravao javnost da je riječ o neozbiljnom projektu, koji uključuje značajno prekoračenje ovlasti. No, danas, kada se govori o spajanju slavonskih bolnica radi ušteda, o prekoračenju ovlasti nema govora.
Bez javne rasprave i konzultacije struke
Iz HLS-a upozoravaju kako o restrukturiranju poslovanja slavonskih bolnica nije provedena javna rasprava. “Najprije bi se čitav plan restrukturiranja trebao predočiti javnosti i struci. Potom bi se trebala povesti o njemu rasprava na lokalnoj razini, među pacijentima - korisnicima usluga bolničkog sustava koji namjeravaju reorganizirati. Potom se rasprava treba održati na nivou struke, a onda bi i Ministarstvo zdravlja trebalo zatražiti i mišljenje socijalnih partnera s obzirom na to da će povezivanje bolnica imati neposredan utjecaj na radnička prava”, kaže dr. Ivica Babić.
NELOGIČNOST U BJELOVARU
Prema prijedlogu ministra Ostojića, KBC Osijek ostao bi središnji centar svih sedam županija koje ulaze u pilot-projekt. Kao jedna od bolnica na dvije lokacije funkcionirati bi trebala OB Vinkovci kojoj se pridružuje OB Vukovar. OB Slavonski brod spojila bi se s OB Našice, a OB u Novoj Gradiški s bolnicom u Pakracu sa sjedištem u Požegi. Četvrta velika bolnica dobila bi se pripajanjem koprivničke bolnice i OB Bjelovar s OB Virovitica, s time da u ovom slučaju glavna bolnica ostaje u Virovitici. Kakvom logikom je skrojena bolnička mreža unutar koje je Bjelovarčanima referentni bolnički centar u 190 kilometara udaljenom Osijeku, a ne u dvostruko bližem Zagrebu, pitaju se u ovoj ustanovi. “Mi smo ustanova koja može pružiti 90 posto usluga u svim područjima zdravstva, stoga ne vidim ni jedan razlog da naša opća bolnica izgubi svoj dosadašnji status”, kaže prim. Stjepan Grabovac, sanacijski upravitelj OB Bjelovar.
IVICA BABIĆ
Hrvatski liječnički sindikat
S obzirom na situaciju u zdravstvu, bolnički sustav Slavonije još dobro funkcionira u odnosu na druge dijelove RH
POKUS
U SLAVONSKIM BOLNICAMA NEĆE DONIJETI VELIKE REZULTATE, KAŽU STRUČNJACI