Posljednjih godina u kojima se bilježe velike klimatske promjene, štete hrvatskih poljoprivrednika na usjevima i nasadima zbog suše, leda, mraza, poplava i biljnih nametnika zbrajaju se u milijardama kuna. Iako su svi svjesni problema, rješenja koje bi donijelo sigurniji pogled u polja – nema.

Poljoprivredna osiguranja u našoj su zemlji na prilično niskoj razini. Točan broj osiguranih površina nije poznat, dok osiguravajuća društva koja djeluju u Hrvatskoj kalkuliraju s tek četiri posto, što je čak nevjerojatnih sedam puta manje od prosjeka 15 najstarijih članica Europske unije, nedavno je objavio hrvatski specijalizirani časopis Svijet osiguranja.

U Republici Hrvatskoj osiguranja u poljoprivredi bolno su pitanje i za poljoprivrednike i za državu i za osiguratelje. Za osiguratelje jer im je rizik od suše neprihvatljiv, za poljoprivrednike jer smatraju da se bez osiguranja od suše, kojeg još uvijek ne sklapaju hrvatska osiguravajuća društva, ne isplati ni sklapati policu poljoprivrednog osiguranja, dok je za državu neprihvatljivo zato što svake godine isplaćuje znatna sredstva za štete od elementarnih nepogoda, a opet su svi nezadovoljni.

- Klima se mijenja, imamo ekstremne temperature i ni jedno osiguravajuće društvo ne želi prihvatiti rizik od suše s obzirom na to da je statistička vjerojatnost da će do suše doći jako velika i osigurateljima neprihvatljiva - komentirao je za Svijet osiguranja saborski zastupnik Damir Rimac, član Odbora za poljoprivredu i predsjednik Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda.

U Hrvatskoj čak 80 posto poljoprivrednih proizvođača koji se bave žitorodnim kulturama usjeve ne osiguravaju jer smatraju da to nije isplativo.

Dok se u Italiji subvencionira visokih 67 posto ukupne premije osiguranja, u Austriji 46 posto, a u Portugalu od 35 do 75 posto, na papiru brojka subvencija u Hrvatskoj od 25 do 75 posto ne izgleda loše. No, sigurnih je samo 25 posto koje izdvaja Ministarstvo poljoprivrede, a ostatak je na lokalnoj samoupravi i iznosi još najviše deset posto. Zasad je u Hrvatskoj sustav navodnjavanja omogućen samo zanemarivom postotku poljoprivrednih površina, preciznije samo 0,5 posto poljoprivrednika koristi nekakav sustav navodnjavanja. Stoga ni osiguratelji nemaju interesa ponuditi police osiguranja od suše. U suprotnom, cijena polica u slučaju veće količine površina koje se navodnjavaju formirala bi se u skladu s raspoloživom infrastrukturom zaštite od suše i ostalih nepogoda, i pritom sigurno bila obostrano prihvatljivija, ističu iz udruženja hrvatskih osiguravatelja. Valja istaknuti da ni u EU ne postoji jedinstvena strategija upravljanja rizicima u poljoprivredi. .