SUBOTICA - Bunjevački Hrvati u Vojvodini strahuju da poslije istupa predsjednika Tomislava Nikolića, koji je u ponedjeljak u Subotici izjavio da Bunjevci "nisu ni Srbi, ni Hrvati", mogu biti i dalje objekti nasrtaja na vlastita nacionalna uvjerenja.

"Bojim se da možemo biti i dalje objekti nasrtaja na naša vlastita uvjerenja i na ono za što smo se izborili", izjavio je jučer hrvatski publicist i politički analitičar iz Subotice Tomislav Žigmanov, komentirajući istup srbijanskog predsjednika na skupu koji je u ponedjeljak, na 95. obljetnicu tzv. prisajedinjenja Vojvodine sa Srbijom, organiziralo Bunjevačko nacionalno vijeće. Posrijedi je manjinska organizacija koja okuplja one Bunjevce koji odbacuju pripadnost hrvatskoj naciji. Prema posljednjem popisu pučanstva u Srbiji iz 2011. godine, njih ima 16.706.

Nastup i stajalište predsjednika Nikolića o identitetskim prijeporima između bunjevačkih Hrvata i Bunjevaca nehrvata "prešli su granicu pristojnosti", naveo je Žigmanov i dodao kako je to još jednom potvrdilo da Srbija ima više nego problematičan utjecaj u to osjetljivo pitanje.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, jedne od dviju institucija hrvatske manjine u Srbiji, jedini je za sada od predstavnika Hrvata u Vojvodini htio komentirati istup srbijanskog predsjednika na svečanosti bunjevačke zajednice kojom se slavila obljetnica donošenja odluke o sjedinjenju Bačke, Banata i Baranje Kraljevini Srbiji, koja je usvojena na prosrpskoj skupštini 25. studenoga 1918.

Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić, gostujući u ponedjeljak navečer na proslavi obljetnice pridruživanja Vojvodine Srbiji, rekao je da Srbija prepoznaje Bunjevce kao autohtoni južnoslavenski narod.

"Niste ni Srbi, ni Hrvati, nego autentična slavenska narodnost koja ima sve atribute posebnosti i jedinstvenosti, svoj kulturni identitet, folklor, povijesno naslijeđe", naveo je Nikolić govoreći na svečanosti u Gradskoj kući u Subotici.

Žigmanov kaže da oko dvije trećine Bunjevaca u Vojvodini, točnije u Bačkoj, ne dvoji oko svoje pripadnosti hrvatskom narodu, dok jedna trećina njih niječe da ima hrvatske korijene.

Zbog tako otvorenoga svrstavanja srbijanskog predsjednika uz Bunjevce nehrvate, Žigmanov je pozvao hrvatski državni vrh da reagira "jer je ovo izravan nasrtaj na pripadnike hrvatskoga naroda od strane nositelja najviše političke moći u Srbiji."

Srbijanski predsjednik prethodno je u Subotici boravio u listopadu kada je s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem posjetio hrvatsku manjinsku zajednicu u Tavankutu i njezine čelnike. Vodstvo hrvatske manjine tada se požalilo da se u Srbiji i dalje nastoji bunjevačke Hrvate umjetno podijeliti na Bunjevce i Hrvate.

Zajednica Bunjevaca nehrvata živi uglavnom na sjeveru Bačke. Njihove interese pred državnim tijelima i u javnosti zastupa Bunjevačko nacionalno vijeće (BNV), čiji rad financira država i Pokrajina Vojvodina.

To se zastupničko tijelo bori da u službenu uporabu i u obrazovanje uvede ikavicu, koju ističu kao svoj materinski jezik te ga pokušavaju standardizirati uz pomoć Srpske akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj projekt izgradnje "samosvojnoga, autohtonog naroda" imaju potporu velikog broja srbijanskih stranaka i državnih institucija.

Njihovi najglasniji politički zastupnici su Srpska napredna stranka (Tomislav Nikolić, Aleksandar Vučić) i Demokratska stranka Srbije (Vojislav Koštunica), no najveću su potporu imali tijekom devedesetih kada ih je podupirao režim Slobodana Miloševića i Srpska radikalna stranka.

Paradoksalno je to što je do Nikolićeva istupa u Subotici došlo samo nekoliko dana nakon što je, između ostalog i voljom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), smijenjen dosadašnji gradonačelnik, Hrvat Modest Dulić, iz oporbene Demokratske stranke. Za novog gradonačelnika Subotice izabran je Mađar Jenö Maglai koji će vladati uz potporu vladajuće Srpske napredne stranke. I DSHV, koji je poželio dijeliti vlast s bivšim šešeljevcima.(gs)