Objavljeno 27. rujna, 2013.
Vladin plan je međustopu PDV-a od deset posto podići na 13 posto
Vezani članci
ANALITIČARI O IZVJEŠĆU PREMIJERA HRVATSKOM SABORU:
VLADINE SMJERNICE EKONOMSKE POLITIKE
NAJAVILI INTERPELACIJU O RADU VLADE
ZAGREB - Hrvatskoj u sljedećoj godini prijeti eksplozija deficita u državnom proračunu, odnosno povećanje proračunskog manjka na 17,4 milijarda kuna, a kako bi to spriječila Vlada je jučer predstavila interventne mjere koje bi taj minus trebale spustiti na 15,4 milijardi kuna. Da bi i u godinama nakon toga deficit nastavio padati, Vlada planira povući dugoročne reformske mjere. Dok te mjere ne počnu davati rezultate Vlada će proračun u sljedećoj godini spašavati uglavnom povećanjem poreznih opterećenja na potrošnju.
Tako je Vladin plan međustopu PDV-a od deset posto podići na 13 posto, što znači da će se povećati porezno opterećenje na dječju hranu, ulje, masti, konzumni šećer, vodu iz javnih vodovoda te ugostiteljske usluge. Samo prije godinu dana Vlada je na tu robu i usluge snizila PDV s 25 na 10 posto. Ta bi mjera u proračun trebala donijeti oko 600 milijuna kuna. Na konferenciji za novinare, nakon sjednice Vlade, ministar financija Slavko Linić kazao je da to onda znači i PDV od 13 posto na smještaj u turizmu, čime bi, prema njegovim riječima, hrvatski turizam bio nekonkurentan zemljama na Mediteranu. Zato se razmatra podizanje najniže stope PDV-a s pet na osam posto i naplata te stope u turističkom smještaju. No, to onda znači i da će se PDV od osam posto plaćati i na kruh, mlijeko, knjige, ortopedska pomagala, a to je siguran put u veće cijene. Vlada planira i podizanje trošarina na duhanske proizvode i naftne derivate.
Plan je i da se stopa poreza na nekretnine smanji s pet na četiri posto, ali bi država ukinula poreznu olakšicu, što znači da građani koji kupuju prvu nekretninu više ne bi bili oslobođeni plaćanja tog poreza. Oko 300 milijuna kuna dodatnih prihoda država očekuje od rata s iznajmljivačima nekretnina na crno jer se procjenjuje da u Hrvatskoj, kako je pojasnila potpredsjednica Vlade Milanka Opačić, samo deset posto onih koji imaju podstanare uredno državi plaća porez.
Država će smanjiti i neke izdatke iz proračuna i to smanjenjem svih povlaštenih mirovina većih od pet tisuća kuna za deset posto. Jedino se neće dirati u mirovine stopostotnih ratnih vojnih invalida i djece poginulih branitelja. Za oko 75 milijuna kuna država planira smanjiti i parafiskalna opterećenja gospodarstvu.
Na pitanje zašto je većina mjera za povećanje prihoda, ponovno prebacivanje tereta na građane i zašto se nije išlo na uvođenje dodatnih poreza najsnažnijim industrijama, Linić je odgovorio da Vlada želi konkurentno gospodarstvo i smatra da bi bilo pogrešno porezno ga opteretiti.
- Ja bih najradije uveo 50 posto poreza na dobit bankama i telekomu, ali onda bih morao objašnjavati zašto je Ustavni sud to srušio - kazao je Linić komentirajući time i odluku Ustavnog suda koji je srušio naplatu poreza na dividendu koja se sada isplaćuje, a posljedica je dobiti iz ranijih godina.
Plan je Vlade u mirovinu poslati 12 tisuća zaposlenih u javnom sektoru koji su već stekli uvjete.
I dok bi spomenute interventne mjere trebale u sljedećoj godini spustiti deficit na 15,4 milijarde kuna, odnosno na 4,4 posto BDP-a, Vlada je predstavila i dugoročne reforme koje bi do 2016. trebale imati takav efekt da deficit državnog proračuna bude 2,4 posto. One će, između ostalog, značiti izdvajanje službi poput računovodstva, čišćenja, kuhanja iz javnog sektora koji bi tako bio smanjen za tisuće ljudi. Dugoročno bi uštede trebalo donijeti i objedinjavanje socijalnih naknada. Iz proračuna ih se isplaćuje čak 73.
Jagoda MARIĆ
INTERVENTNE MJERE
l povećanje međustope PDV-a s 10 na 13%
l povećanje najniže stope PDV-a sa 5 na 8 %
l ukidanje parafiskalnih nameta gospodarstvu
l rat protiv crnog tržišta najma nekretnina
l povećanje trošarina na duhanske proizvode i naftne derivate
l smanjenje povlaštenih mirovina iznad pet tisuća kuna za 10 %
l monetizacija autocesta, što donosi 22,5 milijardi kuna
DUGOROČNE MJERE
l izdvajanje službi poput čišćenja, računovodstva, kuhinje
l objedinjavanje socijalnih naknada
l racionalizacija odjela po bolnicama
l štednja na lijekovima na recept
l ukidanje škola s premalim brojem učenika
l smanjenje ovlasti općinama s financijskim problemima
GUSTE SANTINI
ekonomski stručnjak
Bit ćemo siromašniji
- Nema nikakvog iznenađenja: dok se moglo živjeti od deficita platne bilance, koji je mahom punio proračun, još je nekako išlo, no tako se više ne može živjeti, okolnosti su se promijenile, a budući da rashode nismo radikalizirali, posljedica je rast deficita koji se sada kompenzira prodajom nacionalnog bogatstva. U kratkom roku to može malo popraviti tokove, no osiromašit će državu. Smanjenje PDV-a u turizmu nije se u ovim okolnostima ni smjelo desiti, jer će se sada povećati međustope za osnovne životne potrebe stanovništva, što će građane dodatno osiromašiti. Najgore je što nećemo uspjeti dinamizirati rast, a slušajući premijera zaključujem da se ni ne misli krenuti u ključne reforme, prije svega u reformu javne uprave.(A.D.M.)
600
milijuna kuna trebalo bi u proračun donijeti povećanje međustope PDV-a s 10 na 13%
300
milijuna kuna dodatnih prihoda država očekuje od rata s iznajmljivačima nekretnina na crno
10%
bit će smanjene povlaštene mirovine veće od 5.000 kuna osim stopostotnim ratnim invalidima i djeci poginulih branitelja
18.000
zaposlenih izdvojilo bi se iz javnog sektora u posebne službe
ULAZAK U EU IMA NEGATIVAN EFEKT NA DRŽAVNE FINANCIJE
Ministar financija kazao je da će deficit rasti u sljedećoj godini, između ostaloga i zbog toga što Hrvatska nije spremna za ulazak u Europsku uniju pa će u sljedećoj godini imati negativan efekt. Troškovi povezani s ulaskom u EU rastu za 4,7 milijardi kuna, a kamate za otplatu kredita su narasle na 12,5 milijardi kuna. Koliko će biti zaduženje u sljedećoj godini ministar nije želio otkriti ističući kako to ovisi i o uspjehu privatizacije i monetizacije.
INTERVENTNE
MJERE TREBALE BI 2014. SPUSTITI DEFICIT NA 4,4 POSTO BDP-a