Objavljeno 21. rujna, 2013.
- Uskoro ćemo Gradu podnijeti izvješće, a onda je na njemu da odluči što će dalje - kaže Ikotić
Nakon dvije i pol godine i potrošenih 250.000 kuna, projekt razvoja prototipa sustava javnog gradskog bicikla došao je do kraja, a bicikli postavljeni na dva stajališta bit će uklonjeni s ulica i vraćeni u dvorište BIOS-a, odakle su i krenuli.
Kako doznajemo od koordinatora projekta Bele Ikotića, cilj je bio pokazati da se razvojem vlastitog sustava, umjesto kupnje gotovih rješenja, može uštedjeti novac, a za inicijalnu investiciju od milijun kuna na ulice se može staviti 150 bicikala i pripadajućih postaja.
- Od inicijalne ideje s kojom smo krenuli početkom 2011. godine došli smo do razvoja dva prototipa, a na drugom su otklonjeni praktički svi nedostatci detektirani na prvom. Sustav smo stavili na javno testiranje u kojem je sudjelovalo stotinjak građana, a prema provedenim anketama, od 70 do 80 posto korisnika izrazilo je zadovoljstvo sustavom i jednostavnošću korištenja. Pokazalo se da sustav radi kvalitetno i pouzdano pa možemo reći kako projekt završavamo s dobrim prototipom kojemu nedostaje jedino financiranje i komercijalizacija - rekao je Ikotić.
U međuvremenu, u mnogim drugim gradovima diljem Europe pa tako i u glavnom gradu Hrvatske ne izmišlja se topla voda, nego se kupuju i u upotrebu stavljaju gotova i provjerena rješenja javnih gradskih bicikala, a zašto se u Osijeku toliko dugo razvija prototip nečega što već postoji - logično je pitanje za koordinatora projekta.
- Gotova rješenja su skupa u usporedbi s onima koje mi možemo sami razviti. Primjerice, prema nekoj gruboj računici, naš se prototip pretvara u komercijalni javni bicikl po cijeni od milijun kuna za 150 komada na ulicama. Tomu, naravno, treba dodati godišnje troškove servisiranja i održavanja, ali smo i dalje puno jeftiniji od sličnih sustava koji se mogu kupiti. Primjerice, zagrebački javni bicikli i drugi slični sustavi stoje približno 5.000 eura po biciklu, a mi nudimo istu funkcionalnost za znatno manje novca - objašnjava Ikotić.
S obzirom na to da u BIOS-u kažu kako osječki sustav nudi funkcionalnost i pouzdanost drugih sustava, ali po znatno nižoj cijeni, nameće se pitanje hoće li se prototip iz BIOS-a naći u nekim drugim gradovima, iako još nije poznato ni hoće li “proraditi” i na osječkim ulicama.
- Mi se ne bavimo komercijalizacijom, to nije bio naš zadatak. Uskoro ćemo Gradu podnijeti detaljno izvješće i izlaganje o sustavu, a onda je na njemu da odluči što će dalje s tim biti - kaže Ikotić.
Ivan SEKOL
Ham: Grad želi javne bicikle
Nova gradska vlast želi na ulice staviti javne gradske bicikle, ali točan model još nije poznat. Kako nam je rekao zamjenik gradonačelnika Vladimir Ham, detalji o prototipu koji je razvio BIOS još nisu prezentirani Gradu, a tek nakon prezentacije i analize moći će se konkretnije razgovarati. Ham je napomenuo kako je želja razvijati grad po mjeri biciklista, no važno je priču uklopiti u financijske mogućnosti grada.
- Mislim da nam trebaju javni bicikli i meni je osobno takav projekt zanimljiv. Očekujem ozbiljne razgovore s predstavnicima BIOS-a, nakon čega ćemo moći konkretnije planirati idući potez - rekao je Ham.
U mnogim drugim gradovima diljem Europe pa i u Zagrebu projekt gradskih bicikala uspješno se provodi