Objavljeno 19. rujna, 2013.
Od mjera štednje korist ima samo deset posto najbogatijih
ZAGREB - Agencija Oxfam upozorila je da bi se broj od 121 milijuna ljudi u Europi kojima prijeti siromaštvo mogao povećati za još 25 milijuna ako se mjere štednje u državama nastave.
- Europa se suočava s izgubljenim desetljećem. Stroge mjere štednje koje vlade u brojnim europskim državama nameću svojim građanima gotovo su identične devastaciji koju su donijeli programi strukturalne prilagodbe MMF-a nametnuti siromašnim zemljama u posljednjih 25 godina. Baš kao što se događalo u Latinskoj Americi i Aziji 1980-ih i 1990-ih, danas su europske zemlje prisiljene nametnuti strogu politiku štednje, ograničiti javnu potrošnju i liberalizirati svoja tržišta u zamjenu za pozajmicu od MMF-a - stoji u rezultatima istraživanja Oxfama, koji predviđa da bi relativno siromaštvo (minimum prihvatljivog životnog standarda u nekom društvu) moglo porasti s 15 milijuna na 25 milijuna ljudi do 2025. godine. Krajem prošle godine više od 24 posto europske populacije, dakle 121 milijun ljudi, živjelo je na rubu siromaštva. Natalia Alonso, šefica ureda Oxfama za EU, upozorava: “Jaz između bogatih i siromašnih u Velikoj Britaniji i Španjolskoj uskoro bi mogao postati isti kao u Južnom Sudanu ili Paragvaju”.
Hrvatska se u ovome izvješću posebno ne spominje, no mnogo je riječi o uništenim europskim gospodarstvima, posebice onima u južnoj Europi. Ta će gospodarstva, procjenjuje Oxfam, do 2018. godine imati upola manji udjel u globalnoj svjetskoj ekonomiji nego 1980. godine, kada je taj udjel bio 12 posto. U dvije godine, od 2010. do 2012., realna plaća u Velikoj Britaniji i Portugalu pala je za više od 3,2 posto. Italija, Španjolska i Irska također bilježe smanjenje plaća, a skupinu tih zemalja predvodi Grčka, gdje su plaće pale za čak deset posto.
I dok Oxfam upozorava na masovnu eksploziju siromaštva, pokazuje se da europski program štednje za smanjenje zaduženosti država ima suprotan učinak. Jedini je rezulalt takve štednje urušavanje gospodarstava, masovna nezaposlenost i smanjenje poreznih prihoda u kombinaciji s visokim cijenama otplate kredita EU-u i MMF-u. Najbolje to pokazuje zaduženost u zemljama u kojima su mjere štednje na visokoj razini - grčki dug će dosegnuti 180 posto BDP-a do kraja ove godine, a u Italiji i Portugalu on će iznositi oko 120 posto. Krajem prošloga tjedna europski su dužnosnici potvrdili da je španjolski dug dosegnuo rekordnu razinu.
Eduard SOUDIL
RJEŠENJE JE ULAGANJE U RADNA MJESTA I PRAVEDNIJI POREZI
Studije objavljene prošlog tjedna potvrdile su da se recesija nastavlja diljem kontinenta. Broj ljudi bez posla u eurozoni veći je za jedan posto u drugom tromjesečju ove godine u odnosu prema prva tri mjeseca, a na razini EU-28 nezaposlenost je porasla za 0,5 posto. Istodobno industrijska proizvodnja i u eurozoni i u EU-u nastavlja padati. Kao rješenje Oxfam ističe niz prijedloga koji uključuju ulaganja u radna mjesta i pravedniji porezni sustav, koji bi mogao preokrenuti trend rastućeg siromaštva. Slični prijedlozi stizali su u više navrata od nevladinih organizacija i sindikata, no europski su ih birokrati redom odbijali.
Europska “recesija beba”
Posljedica drastičnog smanjivanja prihoda kućanstava dramatično je povećanje siromaštva u obiteljima s malom djecom pa je jedan od najvažnijih pokazatelja rasta siromaštva u Europi pad broja novorođenčadi. Rast nezaposlenosti i manje plaće prouzročili su smanjenje javne potrošnje, ukidanje programa, davanja i zdravstvenih naknada za mlade obitelji i djecu. Krajem kolovoza Eurostatov je ured objavio izvješće u kojem predviđa takozvanu recesiju beba u Europi. Prema najnovijim podacima iz grčkog ministarstva zdravstva, stopa nataliteta u Grčkoj pala je za više od deset posto od početka dužničke krize 2009. godine. Ona trenutačno iznosi oko 1,3 djeteta po ženi i nastavlja padati. Procjenjuje se da je za održavanje stalnog broja stanovnika i gospodarskog rasta potrebna stopa nataliteta od oko dva djeteta po ženi.
24%
europske populacije (121 milijun ljudi) živio je na rubu siromaštva krajem prošle godine
Natalia Alonso
šefica ureda Oxfama za EU
Jaz između bogatih i siromašnih u Britaniji i Španjolskoj mogao bi postati isti kao u Južnom Sudanu