Objavljeno 12. rujna, 2013.
U Hrvatskoj vrijednost bačene hrane godišnje doseže četiri milijarde kuna
OSIJEK - Prema podacima UN-ove agencije za hranu i poljoprivredu (FAO), diljem svijeta godišnje u smeću završi 1,3 milijarde tona upotrebljive hrane, od toga u EU 89 milijuna tona. Svako kućanstvo u Hrvatskoj godišnje prosječno baci 2.600 kuna. Tolika je vrijednost još jestive kupljene hrane koja je završila u kontejnerima. U Hrvatskoj ukupna vrijednost bačene hrane godišnje doseže četiri milijarde kuna, procjenjuju u Banci hrane, nevladinoj organizaciji koja se bori za smanjenje siromaštva i protiv rasipanja hrane.
Osim, velike ekonomske štete, a procjena je da svijet time godišnje gubi nevjerojatnih 750 milijardi dolara, bačena hrana ima i velik negativan utjecaj na okoliš. Na svjetskoj razini hrana koja završi u smeću truljenjem proizvede 3,3 milijarde tona ugljičnog dioksida godišnje. Ukupno gledajući, godišnje više CO2 proizvedu samo Kina i SAD, što znači da bi se učinkovitijim korištenjem hrane moglo znatno pridonijeti globalnim naporima za smanjivanje emisija stakleničkih plinova u atmosferu, čime bi se usporilo i globalno zagrijavanje.
- Smanjivanjem količine hrane koja završi u smeću ne samo da bi se smanjio pritisak na prirodne resurse, nego bi se smanjila i potreba da se proizvodnja hrane poveća za 60 posto, koliko je procijenjeno potrebnim da bi se ispunili demografski ciljevi do 2050. godine. Hranu moramo potpuno iskoristiti ili reciklirati ono što se može reciklirati. Ne smijemo dopustiti da se trećine hrane koju proizvedemo baci, dok 870 milijuna ljudi gladuje svaki dan - rekao je generalni direktor FAO-a José Graziano da Silva.
UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu kao rješenje predlaže balansiranje proizvodnje hrane na poljima sa zahtjevima tržišta, što bi značilo da se nepotrebno ne troše resursi potrebni za proizvodnju hrane. U slučaju da se ipak proizvede previše, potrebno je pronaći nova tržišta, ili donirati viškove onima koji su socijalno ugroženi i gladni. Ukoliko hrana nije za ljudsku uporabu treba njome hraniti stoku i na taj način opet sačuvati resurse koji bi inače bili potrebni za hranjenje životinja. Ukoliko sve to nije moguće, viškove hrane moguće je reciklirati, njenom razgradnjom proizvoditi energiju, otvarati kompostane...
Eduard SOUDIL
JEDNI BACAJU MESO, DRUGI RIŽU I POVRĆE I VOĆE
U različitim dijelovima svijeta baca se različita hrana. Tako su, primjerice, najveći problem Azije žitarice (riža) koje najviše završavaju na odlagalištima otpada i tamo proizvode velike količine metana tijekom razgradnje. Meso najčešće završava u otpadu u visokorazvijenim zemljama i Latinskoj Americi. Zajedno su odgovorni za čak 80 posto svog mesa koje završi u smeću. Ekstremno velike količine voća i povrća u smeću završava također u Aziji, Latinskoj Americi i Europi, što kao posljedicu također ima i velike količine vode koja je nepotrebno utrošena na proizvodnju nečega što nije iskorišteno za prehranu ljudi i životinja.
HRANA U BROJKAMA
1,3
milijarde tona upotrebljive hrane svake godine u svijetu završi u smeću, vrijednost te hrane je 750 milijardi dolara
3,3
milijarde tona ugljičnog dioksida godišnje nastane zbog truljenja bačene hrane
2.600
kuna u prosjeku je vrijedna hrana koju godišnje svaki Hrvat baci u smeće
José Graziano da Silva
generalni direktor FAO-a
Nije gubitak samo hrana u smeću, nego su bačeni i svi resursi uloženi u njenu proizvodnju