Zbog starenja svjetske populacije, ubrzanog i stresnog životnog ritma, nezdrave i neuravnotežene prehrane te ekoloških zagađenja zdravstveni turizam sve više postaje jednim od glavnih motiva putovanja, navodi se, između ostalog, u najnovijem biltenu Zane Unicredit Group.

Globalni zdravstveni turizam obuhvaća nekoliko milijuna ljudi godišnje koji na razne usluge potroše najmanje 20 milijardi dolara.

Budući da je Hrvatska zemlja u kojoj turizam čini jednu od najvažnijih gospodarskih grana, segment zdravstvenog turizma izrazito je potentna niša, koja još uvijek nije ni približno dovoljno iskorištena, iako postoje izrazito povoljni prirodni resursi.

Zapuštene toplice i lječilišta potrebno je preurediti u moderne destinacije te ponudu obogatiti novim programima i sadržajima, ali nužna je gradnja novih centara, koji bi ujedno omogućili duži rad hotela i privatnog smještaja. Premda je većinu domaćih ulagača zaustavio strah i neizvjesnost zbog recesije, a strani, unatoč potencijalnom interesu, još uvijek nisu spremni investirati u Hrvatskoj, u biltenu su izdvojeni neki od dobrih primjera potencijala zdravstvenog turizma na našim područjima kao što su „Spa & Golf Resort Sveti Martin“, prve hrvatske potpuno privatne toplice, Terme Tuhelj, Terme Jezerčica u Donjoj Stubici i drugi.

Zdravstveni turizam u Hrvatskoj inače u ukupnim noćenjima sudjeluje samo s oko 0,5 posto, a udio smještajnih kapaciteta (soba/kreveta) u lječilištima u ukupnim smještajnim kapacitetima iznosi samo 0,4 posto.

U odnosu prema inozemnoj konkurenciji, prema posljednjim rezultatima Travel & Tourism Competitiveness Reporta iz Ženeve, hrvatski je turizam po međunarodnoj konkurentnosti (u usporedbi s više od 200 zemalja svijeta) zauzeo 34. mjesto, pri čemu je evidentno zaostajanje za drugim turističkim zemljama Mediterana, poput Francuske, Španjolske, Cipra, Malte, Italije i Grčke.

Hrvatska je pak najkonkurentnija u turističkoj infrastrukturi (rang 4), a u kvaliteti zdravstvene zaštite ima prosječnu konkurentnost (rang 32). Glavni su akteri na tržištu zdravstvenog turizma azijske zemlje – Indija, Singapur, Tajland, Malezija i Filipini (drže oko 13 posto svjetskog tržišta), u Sjevernoj Americi to su Meksiko i Kuba, u Južnoj Americi Brazil, Venezuela, Argentina i Kolumbija, a u Africi Južnoafrička Republika i Egipat.

U Europi je to svakako Mađarska, kao najrazvijenija zemlja s konceptom zasnovanim na termalnim izvorima i vrhunskom stomatološkom turizmu. Zavidnu tradiciju imaju Poljska, Španjolska, Švicarska, Njemačka i Češka. Najveći rast posljednjih desetak godina svakako bilježi Turska, koju godišnje posjeti oko 20 milijuna turista, velikim dijelom korisnika medicinskog turizma, a njezine javne i privatne institucije strogo provode kvalitativne, tehničke i zdravstvene standarde, veći broj bolnica i klinika ima međunarodne certifikate Joint Commission International (JCI), a cijene su znatno niže (od 40 do 50 posto) u usporedbi sa zapadnoeuropskim.

Što se tiče ukupnih prihoda od zdravstvenog turizma, prema procjeni Udruge za razvoj medicinskog turizma, u 2009. godini on je od ukupno 6,5 milijardi eura prihoda od turizma donio samo 75 milijuna, a u 2010. još manje, oko 45 milijuna eura. Udruga također raspolaže podatkom da je u taj segment turizma od 2002. do 2009. uloženo samo 71 milijun eura. Iz podataka posljednjeg istraživanja Instituta za turizam „Turistička aktivnost domaćeg stanovništva u 2011. godini“ vidljivo je da višednevna privatna putovanja još uvijek nisu u znatnoj mjeri motivirana uslugama wellnessa i zdravstvenih programa (putovanja u Hrvatskoj zastupljena su s 2,6 posto, a ona u inozemstvo s 1,6 posto). U udruzi drže da je u razvoju zdravstvenog turizma velika prilika i za rast prateće industrije.