Objavljeno 6. ožujka, 2013.
Birači će imati priliku zaokružiti listu, ali i osobu koju žele vidjeti u Europskom parlamentu
OSIJEK - Predsjednik Ivo Josipović raspisao je izbore za Europski parlament za nedjelju, 14. travnja ove godine, i to nakon konzultacija s Državnim izbornim povjerenstvom, Vladom RH, parlamentarnim strankama i GONG-om. Svi, osim oporbe, bili su za to da se ovi izbori razdvoje od lokalnih izbora, iako će to značiti da ćemo na izbore 2013. godine potrošiti mnogo više novca. “Preklapanjem europskih i lokalnih izbora izbori za Europarlament izgubili bi na važnosti i prepoznatljivosti”, objasnio je svoju odluku predsjednik Ivo Josipović. Prvi izbori za Europski parlament biračima u Hrvatskoj donose brojne novosti u odnosu na način izbora i procedure na izborima za predsjednika, Sabor i lokalnu samoupravu. Na ovim izborima teritorij RH neće biti podijeljen na deset izbornih jedinica - Hrvatska će biti jedna izborna jedinica, a kandidate će građani birati na otvorenim listama (oblik izborne liste koji omogućuje biračima da u postupku glasovanja izražavaju različite kandidatske i stranačke preferencije, i to tako što mogu glasovati za kandidate s različitih stranačkih lista). Do sada se na izborima u Hrvatskoj glasovalo po sustavu zatvorenih lista na kojima mandat osvajaju osobe onim redom prema kojem su i nominirane na listi, dakle raspoređene prema stranačkom ključu. Po sustavu otvorenih lista, osim za listu glasuje se i za jednu od 12 nominiranih osoba s liste. Očekuje se i da će izborni listić biti znatno veći nego što su birači navikli, jer se očekuje da će se kandidirati najveći broj lista od hrvatske samostalnosti.
Oni koji žele u EU parlament svoju će kandidaturu moći predati do ponedjeljka, 18. ožujka, u ponoć, i tek će se tada sa sigurnošću znati hoćemo li na biralištima u ruke dobiti listić ili 'plahtu' s popisom stranaka i imena koje ćemo moći birati. Mandat u Bruxellesu i Strasbourgu osvojit će lista koja je osvojila najveći broj glasova, te osoba koja je s te liste dobila najveći broj glasova. Svaki birač ima dva glasa, jedan za listu i jedan za pojedinog kandidata s te liste (preferirani glas). On je važan ako se osvoji najmanje 10 posto od ukupnog broja glasova koja je dobila ta lista, a u Europarlament idu kandidati s najviše preferiranih glasova, tako da redoslijed na listi ne znači ništa. Pravo kandidiranja liste, osim političkih stranaka, imaju i svi građani, dovoljno je 5.000 potpisa i na listi se može naći 12 kandidata.
Eduard SODUIL
Svaka država bira na svoj način
Još uvijek ne postoji jedinstveni način biranja europskih parlamentaraca. Svaka zemlja ima svoj izborni sustav i bilo koji državljanin Europske unije može se natjecati za kvotu iz neke druge države. Danas Parlament ima 732 zastupnika, a Ustavni ugovor gornju granicu pomiče na 736. Granicu je moguće prijeći između dva izbora kada, npr., u EU uđu nove članice. Zastupnici u Parlamentu nisu politički organizirani nacionalno, nego prema političkim opredjeljenjima. Parlamentarci koji potječu iz sličnih političkih orijentacija organizirali su se u europske političke stranke. Najvažnije su Europska pučka stranka, Europska socijalistička stranka i Zeleni. Sjedište Parlamenta je u Strasbourgu, a ponekad se sastaju i u Bruxellesu.
Kampanja je već počela
Neke su političke opcije ušle u kampanju za europarlament, a Nezavisni seljaci već su predstavili i svoju kandidatkinju - poljoprivrednicu Dubravku Mavrin. Nevladine udruge koje prate sve izbore u Hrvatskoj upozorile su na prekratak rok od raspisivanja do provođenja izbora, jer će se glasati prema novim pravilima s kojima građani nisu dovoljno upoznati. “Bojim se da neće biti dovoljno vremena da se građani kvalitetno informiraju o izborima, o kandidatima za zastupnike, te o tome što će oni tamo raditi i koja je uloga EU parlamenta, ali i o procedurama i o načinu glasanja”, rekao je Dragan Zelić, iz GONG-a.
VAŽEĆI LISTIĆ
l ako je zaokružena samo lista - bez preferiranog glasa
l ako lista nije zaokružena, ali je zaokružen samo jedan od kandidata s liste - preferirani glas
l ako je zaokruženo više kandidata na jednoj listi, ali se tada ti preferirani glasovi ne računaju ni jednom kandidatu već glas ide listi
Nevažeći listić
l ako je zaokruženo više lista
l ako nije zaokruženo ništa
l ako se ne može ustanoviti što je birač htio zaokružiti
l ako su zaokruženi kandidati s više lista, a ni jedna lista nije zaokružena