ZAGREB - Od 17,97 milijarda kuna neplaćenih računa, zbog čega je gotovo 250 tisuća građana u blokadi i prijeti im ovrha, najveći dio, čak 10,184 milijarde kuna, otpada na banke, štedionice i druge financijske institucije. Usto, podaci o blokadi računa građana govore i da je dug građana leasing kućama, i to uglavnom zbog kupnje automobila, narastao na gotovo 700 milijuna kuna. Nešto manje, oko 614 milijuna kuna, Hrvati su dužni i za telekomunikacijske usluge pa su i time opterećeni i blokirani njihovi računi. Iako su državi dužni više od 11,6 milijardi kuna, ona zasada blokadama računa i ovrhama pokušava utjerati oko 1,24 milijarde kuna, a gradovi i općine na taj način potražuju ukupno 105 milijuna kuna. Oko 112 milijuna kuna od stanovništva potražuju i tvrtke na lokanoj razini za komunalne usluge, a ostala poduzeća koja ispostavljaju račune za režije blokiraju račune građana s više od milijardu kuna. Da građani najveći dug imaju prema bankama, državi i poduzećima koja im isporučuju usluge, primjerice, usluge čistoće, isporuke vode ili struje, to nije neka novost, ali gotovo pola milijarde kuna blokadom računa i prijetnjom ovrhom građani potražuju jedni od drugih. Usto, Hrvati oko 156 milijuna kuna duguju i svojim odvjetnicima za obavljene a nikada plaćene usluge, a 128 milijuna kuna duguju i Hrvatskoj radioteleviziji, najvjerojatnije za neplaćenu pretplatu. No, dužni su građani Hrvatske i sudovima, najvjerojatnije za sudske troškove, i Državnom odvjetništvu, koji su prijavili više od 11 milijuna kuna nepodmirenih računa. Svoje traže i vrtići, učenički i studentski domovi i obrazovne institucije, ali taj je dug, bar onaj koji je prijavljen i za koji prijeti ovrha, oko 3,6 milijuna kuna. Uza sve to i domovi zdravlja, poliklinike i bolnice zasada su prijavile nešto više od dva milijuna kuna neplaćenih računa građana Hrvatske. J.Marić