ZAGREB - Više od sto milijuna četvornih metara turističkog zemljišta vjerojatno je, uz još nekoliko javnih poduzeća, najvrjednija imovina koja je Hrvatskoj ostala nakon 20 godina samostalnosti i dosad provedene privatizacije. Jedina direktna korist koju su državna i lokalne blagajne imale od te imovine, vrijedne milijarde eura, je 35,99 milijuna kuna. Toliko je dosad, prema odgovoru što smo ga dobili od Ministarstva turizma, zaprimljeno od koncesijske naknade za državno turističko zemljište što ga koriste kampovi i turistička naselja i hoteli. Prema zakonu koji je donesen u kolovozu 2010. godine, o konecesijama u kampovima odlučuje država, odnosno Ministarstvo turizma, dok zemljištem što ga koriste hotelske tvrtke upravlja lokalna vlast, pa tako ona i dodjeljuje koncesije. Zaradu od oba posla dijele država, odnosno poseban Fond za turizam, i lokalna i regionalna samouprava na čijem se teritoriju to zemljište nalazi. Kad je vlada Jadranke Kosor 2010. godine, nakon mnogo otpora iz turističkog sektora, donosila zakon koji nije uspjela progurati ni jedna vlada dotad, procjenjivalo se da bi država i lokalne vlasti godišnje mogle od koncesijske naknade dobiti i nekoliko stotina milijuna kuna. Najčešće se spominjala brojka od 300 milijuna kuna. Međutim, u više od dvije godine rezultat je desetak puta manji. Od koncesija na zemljište što ga koriste kampovi, ubrano je nešto više od 31 milijuna kuna, dok su hotelske tvrtke uplatile oko 4,8 milijuna kuna. Kad su država i gradovi podijelile taj novac, na računu Fonda za turizam završilo je ukupno 21,59 milijuna kuna, dok je lokalnim vlastima pripalo 14,39 milijuna kuna. J. MARIĆ