Objavljeno 3. listopada, 2012.
Odnos prema sitnom novcu pokazatelj je iskrivljenog sustava vrijednosti
Jel' ti to mene zaj......, pitao je konobar u jednom osječkom kafiću, gosta koji je poželio dva ispijena pića platiti kovanicama.
“Nisu to bile lipe. Doista, najmanja kovanica bila je u apoenima po kunu. Odgovorio sam konobaru kako nemam ništa protiv toga da me časti pićem, ako ga ne želi naplatiti”, ispričao je čitatelj. On je svoje piće ipak platio kovanicama, nezadovoljan odnosom konobara prema sitnom novcu.
Još je niz slučajeva koji općenito govore o odnosu hrvatskih građana prema kovanicama. Na žalost, mnogi od tih primjera navode na zaključak kako građani Hrvatske ne cijene svoj novac. Takav odnos prema kovanicama, odnosno onim lipama koje mnogi izbjegavaju preuzeti na blagajnama trgovina, ili koje trgovci nerijetko i ne vraćaju kupcima, prilično je čudan u zemlji u kojoj svaki drugi građanin kuka zbog siromaštva. Za usporedbu, kod mnogo bogatijih Nijemaca u trgovini je sramota ne primiti kusur, pa makar on iznosio i samo dva centa.
Odnos prema sitnišu čudi i smeta mnogim turistima koji dolaze u Hrvatsku. Ovoga ljeta mogli smo pročitati priču o iskustvima bračnog para iz Beča - Ane i Antuna Tomljenovića, koji redovito godišnji odmor provode u domovini. Uz mnoge pohvale na račun Hrvatske, njezinih prirodnih ljepota i ljudi, iznijeli su zamjerku kako ih prodavači redovito zakidaju ne vraćajući im kusur u lipama. A to smeta, ukazali su Tomljenovići, većini njemačkih i austrijskih turista koji posjećuju Hrvatsku. "Nije da nemamo novca, ali ne volim kada me netko bez pitanja zakida. I mnogi drugi gosti iz Austrije i Njemačke kažu da su i oni primijetili da im ne vraćaju lipe", kazao je Antun, i dodao da se to i njima dogodilo u nekoliko trgovina. Ispričao je kako mu je službenica u pošti, u Biogradu, kada je zatražio ostatak u lipama, dala šaku lipa rekavši mu neka ih uzme. "Ako vama u Hrvatskoj te lipe ne trebaju, onda ih treba ukinuti kao sredstvo plaćanja”, poručio je Antun.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Osijeku doc. dr. Željko Požega, drži kako je odnos hrvatskih građana prema sitnom novcu jedan od niza pokazatelja potpuno iskrivljenog sustava vrijednosti koji se godinama stvara, a uglavnom se projicira kroz djelovanje političara na vlasti i putem medija.
- Taj se sustav vrijednosti, na žalost, ne temelji, kao u mnogim razvijenim zemljama, na tome da se u društvu cijene poštenje, pamet, sposobnost i rad. Odnosno, kod nas u Hrvatskoj nije razvijena takva klima koja će podrazumijevati da će samo stalni, pošteni i mukotrpan rad u svakom poslu donijeti i veću zaradu. Kod nas nerijetko ne vrijedi pravilo da oni koji su sposobni i više rade, zarađuju znatno više od onih koji su manje sposobni i manje rade, nego bude upravo suprotno. Stoga pogrešan odnos prema novcu naših građana nikoga ne treba previše čuditi, zaključuje dr. Požega.
Igor MIKULIĆ
Crkva živi od sitnog novca
Potpuno oprečan stav prema sitnom novcu mogli bi iznijeti mnogi ulični svirači koje prolaznici nagrađuju za svirku upravo lipicama i sitnim kunama. Mnogim uličnim sviračima taj je novac i jedini izvor prihoda. Osim toga u crkvi također dobro znaju što im znači sitan novac, ukazujući na onu narodnu poslovicu - zrno po zrno pogača, kamen po kamen palača. “Crkva ne živi od velikog novca, ni od državnog proračuna, nego upravo od sitnog novca - milostinje vjernika. Cijenimo taj novac. I od tih lipa i kuna, od te milostinje, sagrađene su crkve, katedrale..., od tog sitnog novca funkcionira Caritas pomažući mnogima”, kaže vlč. Ivica Jurić, župnik župe Preslavna imena Marijina, u Donjem gradu u Osijeku.
U OPTJECAJU šest TONA KOVANICA VRIJEDNIH MILIJARDU KUNA
Prema podacima Hrvatske narodne banke, izvan njezinih trezora i gotovinskih centara na dan 30. rujna ove godine nalazilo se 1,790 milijardi komada kovanog novca. Kovanice - kune i lipe, koje su u optjecaju, imaju masu 6.061 tonu, a ukupna im je vrijednosti 1,027 milijardi kuna. HNB svake godine “nadopunjuje” sustav s 80 do 100 milijuna komada novih kovanica. Naime, središnja banka, kako su nam pojasnili, u zadnjem kvartalu tekuće godine donosi plan izrade novčanica i kovanog novca za iduću godinu. “Plan sadrži projekciju potreba za novčanicama i kovanim novcem, uzimajući u obzir potrebe korisnika. Na godišnjoj razini za podmirenje potreba optjecaja izrađuje se između 80 i 100 milijuna komada optjecajnog kovanog novca”, navode iz HNB-a.
APOEN
MILIJUNA KOMADA U OPTJECAJU
5 kn
72,5
2 kn
109,1
1 kn
203,9
50 lp
182,4
20 lp
314,6
10 lp
425,3
5 lp
273,0
2 lp
84,0
1 lp
125,7