Objavljeno 31. kolovoza, 2012.
Najveća je šteta u Osječko-baranjskoj županiji - 513 milijuna kuna, a najmanja u Požeško-slavonskoj - 53 milijuna
Vezani članci
HRVATSKA VLADA VEĆ BI OVAJ TJEDAN MOGLA DONIJETI ODLUKU:
OSIJEK - Dugotrajno sušno razdoblje, ekstremno visoke temperature i nedostatak oborina u srpnju i kolovozu zahvatili su cijeli istok Hravtske - područje koje administrativno pokriva pet slavonskih županija.
Izravna su posljedica toga velike štete na poljoprivrednim usjevima, naročito kukuruzu, ali i soji, šećernoj repi, suncokretu, krmnim i povrtnim kulturama te višegodišnjim nasadima. Prva izvješća govore o procijenjenoj ukupnoj šteti od gotovo 1,2 milijarde kuna. Najveća je šteta u Osječko-baranjskoj županiji - 513 milijuna kuna, ali i najmanja od 53 milijuna u Požeško-slavonskoj zvuči jednako zabrinjavajuće.
A stanje usjeva u trenucima kada županijska povjerenstva za procjenu štete obilaze terene sve je drugo nego optimistično. Temperature i u tlu i u zoni korijena popele su se i do 37 stupnjeva Celzijevih, uslijed toga zaustavljeni su svi procesi tako da biljka nije u stanju uzeti vodu koje možda negdje još i ima. Rezultat je vidljiv - potpaljen kukuruz s malim i uvrnutim kipovima. Jednako loše prolaze i ostali usjevi koji sazrijevaju prije vremena, a velike se štete bilježe i na krmnim kulturama te povrću. Uslijed nastavka sušnog i vrućeg razdoblja i na vinovoj lozi, gdje su do sada bilježene najmanje štete, bobe su manje, a time i očekivani urod.
Stradale i travne smjese
Ako bismo pokušali sumirati - šteta nastala na kukuruzu kreće se u rasponu od 30 do 90 posto s prosječnim postotkom oštećenja 60 posto. Na sjemenskom kukuruzu šteta se kreće u rasponu od 80 do 100 posto, s prosječnim postotkom oštećenja 80 posto. Toliko se kreće i šteta na kukuruzu za silažu. Na soji je u rasponu od 20 do 60 posto s prosjekom oštećenja 50 posto, na suncokretu se šteta kreće u rasponu od 10 do 50 posto pa je prosječna šteta 30 posto. Na šećernoj repi šteta se kreće u rasponu od 20 do 60 posto s prosječnim postotkom oštećenja 40 posto te na djetelinsko-travnatim smjesama gdje je prosječni postotak oštećenja 80 posto. Iz tih razloga župani svih slavonskih županija donijeli su odluke o proglašenju elementarnih nepogoda za područja svojih županija. Prema prvotnim izvještajima, u Vukovarsko-srijemskoj županiji ukupno su 4.532 fizičke osobe i 214 pravnih osoba prijavile štetu na 75 tisuća hektara poljoprivrednih površina, a prve procjene govore da šteta iznosi 380 milijuna kuna.
Pogled u nebo i prema državi
Ukupna materijalna šteta na području Brodsko-posavske županije u ovom trenutku procjenjuje se na 205,5 milijuna, ukupna šteta na poljoprivrednim kulturama zasijanim u proljetnoj sjetvi 2012. godine na području Osječko-baranjske županije prema prvom priopćenju procjenjuje se na 513.975.073 kuna, a u Požeško-slavonskoj 53,1 milijuna. Naposljetku, u Virovitici, sjedištu Virovitičko-podravske županije, procijenjena je šteta 200 milijuna kuna.
Sada ostaje onaj tehnički dio, procjenu štete od elementarne nepogode obavit će općinska, odnosno gradska povjerenstva za procjenu šteta. Nakon toga procjena se dostavlja županijskom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, koja će temeljem tih izvješća Državnom povjerenstvu za elementarne nepogode podnijeti zahtjev za ublažavanje posljedica od elementarne nepogode. Taj je rok najkasnije do 21. rujna.
Dario KUŠTRO
Zašto nije bilo kiše?
Istočna Hrvatska oborinama se opskrbljuje sjeverozapadnim prodorima ciklona koje nose vlagu s područja Atlantika, prolaskom k nama kroz tzv. Bečka vrata. “No ove godine ti veliki transporti vlage kretali su se znatno sjevernije, išli su preko Sjevernog mora i hvatali se Skandinavije. Zbog toga su, primjerice, u Poljskoj zabilježene velike poplave. Kišnih fronti koje su nam znale doći s Mediterana ove je godine bilo malo i s malo vlage koja se obično ispada više nad Gorskim kotarom”, tumači Željko Lazanini, osječki meteorolog. U normalnim godinama ljeti su na ovom području karakteristični prodori ljetnih pljuskova koji obično jednom tjednom ublaže vrućine. U kolovozu u Osijeku tako zna pasti i do 120 milimetra kiše po četvornom metru, što je najviši mjesečni prosjek tijekom godine.
DUGOROČNE ŠTETE U RIBNJAČARSTVU
Visoke ljetne temperature zraka i nedostatak oborina uzrokovali su brojne probleme i u ribnjačarskoj proizvodnji. Naime, u oplićalim ribnjacima sa smanjenim volumenom vode temperature od 35° C koje su trajale i po desetak dana prouzročile su veće zagrijavanje vode. U takvim uvjetima sve toplovodne vrste riba, naročito šaran, doživljavaju stres, kaliraju, a učestala je i pojava bolesti kože i škrga te pojava parazita, uslijed čega jednogodišnje ribe ugibaju. Negativna vodna bilanca u odnosu na tehnološke potrebe imat će negativne posljedice i u iduće tri godine, posebice u mladičnjacima zbog nedostatka mlađa u trogodišnjem ciklusu.
ŠTETE OD SUŠE U BROJKAMA
9.038
hektara je zahvaćeno sušom u općini Nijemci, što je najveća šteta na poljoprivrednim površinama u Vukovarskoj županiji
80 %
je procjena štete na sjemenskom kukuruzu u Osječko-baranjskoj županiji
80-100 %
šteta je na povrtlarskim kulturama (paprika, kupus i ostalo zelje) u općini Kaptol u Požeškoj županiji
1.270
hektara ribnjačarskih površina trpi štetu u Brodskoj županiji
20 %
štete bilježi se na duhanu u Virovitičkoj županiji
Loša kvaliteta tla
Kako će se tlo, kada govorimo o njegovoj strukturi, oporaviti od suše, jer sigurno je kako ga već u listopadu očekuje jesenska sjetva. “Imamo situaciju u Slavoniji da tla koja su imala 5-6 posto humusa danas imaju ispod dva posto. Nije nemoguće vratiti taj postotak, ali je to dug i mukotrpan posao. Potrebno je primjenjivati agrotehničke mjere koje izgrađuju humus, a to znači veću upotrebu stajskog gnojiva, smanjenje mineralnog, širi plodored, uključenje travno-djetelinskih smjesa u plodored”, rekao je nedavno za naš list Darko Znaor, neovisni agrarni analitičar.
ŠTETE U DIJELU OPĆINA BRODSKE I VUKOVARSKE ŽUPANIJE
grad/općina
površina (ha)
opseg štete (%)
procjena štete (kn)
ČAGLIN
2.000
60-80
8.000.000
KUTJEVO
3.000
50-100
9.400.000
VELIKA
1.000
50-90
4.000.000
BABINA GREDA
2.380
60-90
8.640,590
VRBANJA
5.000
85
14.500.000
OTOK
3.364
40-90
22.218.000