Trideset i više lipa po litri goriva, koliko će od danas naftne derivate plaćati građani, podjednako je krajnjem iznosu povećanja cijene kruha koji nas, ako se može suditi prema najavama, očekuje početkom sljedeće godine.

Ukidanje nulte stope PDV-a jedino je, kažu u tom udruženju mlinarsko-pekarske industrije, što može utjecati na povećanje cijene osnovne prehrambene namirnice, a lančane reakcije zbog poskupljenja goriva ne bi trebalo biti.

- Nakon što se PDV povisi na pet posto s nulte stope, za toliko će vjerojatno porasti i cijena kruha. Što se tiče cijene energenata, i ranije smo upozoravali da ona utječe na cijenu krajnjega proizvoda, ali ne u tolikoj mjeri da bi se išlo na poskupljenja - ističe direktorica Žitozajednice Nada Barišić. "Croatiastočar traži da se ukinu kvote i carine na uvoz jer kukuruza će nedostajati. Pšenica je s druge strane ove godine izuzetno urodila, prinosi su dobri - 900.000 tona, a potrebe su nam 550.000 tona. Cijena je plaćena kao i lani, pa zbog cijene sirovina ne bi trebalo doći do poskupljenja. Energenti su unatrag godinu dana poskupjeli, a u pekarstvu se troše struja i plin. Koristi se i gorivo eventualno za transport, što u krajnjoj cijeni nije iznos zbog kojeg bi se išlo u poskupljenje kruha. Problema će biti s cijenom mesa i povrća. PDV će zasigurno podići cijenu kruha za oko pet posto, što je povećanje od nekoliko lipa. Građanima bar tu treba dati prostora, dati im bar kruha!" ističe Barišić. I dok u BiH najavljuju kako će cijena kruha već od rujna porasti, i to za čak 20 posto, što opravdavaju rastom cijene pšenice na svjetskom tržištu, kao i poskupljenjem energenata, u nas čini se neće biti sličnih poteškoća zbog dobrog prinosa u žetvi. "U razgovorima oko otkupne cijene pšenice već je bilo vidljivo što se događa u okruženju. Mislim da je Srbija platila 1,5 kuna. Mi smo zapravo platili istu cijenu kao i lani - 1,35 kuna. Tako je tu i seljak bio relativno zadovoljan, a s druge se strane pokazalo kao dobrim jer ćemo moći konkurirati s tom cijenom i upravo zbog toga ne bi trebalo dolaziti do poskupljenja na tom području”, ističe Nada Barišić.

I Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, upozorava kako opravdanja za rast cijene kruha nema. "Seljaci su tržili pšenicu po 1,35 kuna, nadamo se da su svi mlinari i oni koji proizvode brašno otkupili pšenicu po toj cijeni, te da nema nikakvih potreba za podizanjem cijene svih proizvoda od brašna. Isto tako se nadamo da su mlinari uzeli dovoljne količine pšenice za čitavu godinu i da na taj način cijena onog najvažnijeg, kruha, ne bi trebala rasti. Poznato je da je cijena bazirana na 2,20 kuna, što znači da još imaju prostor za plaćanje skladištenja i drugih troškova, unatoč ostalim poskupljenjima", ističe Brlošić.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever smatra da poskupljenja goriva koja se sada događaju, pa čak, kaže, i neka buduća, još ne bi smjela utjecati na rast cijena u cjelini. "Da smo u nekoj boljoj godini, tada bi se to sigurno događalo, čak bi i lovci u mutnom gledali što se tu da uloviti. No, mi smo usred krize - pala je potrošnja, industrijska proizvodnja, svi debelo promišljaju kada trebaju dizati cijene i ako je to ikako moguće izbjeći - izbjegnu. Osim toga, udio troška prijevoza ili troška goriva u mjesečnim troškovima u tvrtkama se kreće između tri i pet posto. Dakle, i neka značajnija poskupljenja te bi trebala udariti do te mjere da dođe do lančane reakcije poskupljenja. Međutim, poskupljenje goriva i samo je veliki udar na građane. Kućni proračuni preopterećeni su na sve strane, što se vidi i po porastu ovrha, građani sve manje mogu podmirivati svoje obveze. U velikoj mjeri na to je utjecala i politika vlasti", zaključuje Krešimir Sever.