Objavljeno 27. srpnja, 2012.
Hrvatska zajednica županija smatra da je dosadašnji model bio dobar jer je omogućavao razvoj poljoprivrede
Vezani članci
JAVNA RASPRAVA
OSIJEK - Izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina mogao bi uništiti obiteljska poljoprivredna gospodarstva, velikim poljoprivrednim poduzećima omogućiti da dođu do još više državnog poljoprivrednog zemljišta, a županije ostaviti bez prihoda od zakupa.
Izjavili su to jučer Vladimir Šišljagić i Željko Kraljičak, župan i zamjenik župana Osječko-baranjske županije, na konferenciji za novinare u povodu održavanja prve javne rasprave vezane uz Nacrt prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu koje će biti održano u utorak u Županijskoj komori Osijek. Župan Šišljagić naveo je kako Osječko-baranjska županija ima ozbiljne primjedbe na ovaj nacrt.
- Novi zakon predviđa između ostalog da se izuzme dosadašnji prihod od zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta u iznosu od 25 posto. Prema postojećem Zakonu od zakupa državne zemlje 50 posto je išlo državi, 25 posto jedinicama lokalne samouprave i 25 posto županiji. Osječko-baranjska županija godišnje po toj osnovi uprihodi 12 do 13 milijuna kuna. Treba istaknuti da su to namjenska sredstva koja se vraćaju u poljoprivredu kroz županijske projekte sufinanciranja navodnjavanja, geodetsko katastarske izmjere, analize tla, umjetnog osjemenjivanja, obrane od tuče i drugo. Ako županije ostanu bez tih sredstava, to će zaustaviti razvoj poljoprivrede jer neće biti moguće završiti ranije preuzete i potpisane obveze niti započeti nove - izjavio je Šišljagić te dodao kako je Hrvatska zajednica županija, gdje je na inicijativu Osječko-baranjske županije vođena rasprava o tom problemu, stava da je dosadašnji model bio dobar jer je omogućavao razvoj poljoprivrede.
Nacrt prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu od kako je stavljen na web stranice Ministarstva poljoprivrede izaziva brojne negativne reakcije na selu. Mnogi su ovih dana zvali našu redakciju, a ono što najviše zamjeraju jest zabrana prodaje zemljišta jer ih, kažu, stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na one koji su je do lani mogli kupovati. “Ne znamo što je pravi razlog što se ide u izmjene zakona koji je bio dobar za seljake. Ako je razlog taj da su općine loše odrađivale svoj posao, nejasno je zašto se izmišlja neka agencija u Zagrebu koja opet neće moći posao sa zemljom odrađivati bez općina”, kaže naš sugovornik koji je želio ostati anoniman.
Vezano uz zabranu prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta iz Ministarstva poljoprivrede se u nekoliko navrata moglo čuti kako žele spriječiti različite zlouporabe i preprodaju zemlje. U razgovoru s nekolicinom načelnika općina doznajemo da nije primijećena masovnija preprodaja državne zemlje, već da ima tek povremenih slučajeva. Pojedina gospodarstva koja su kupila više zemlje nego što je mogu otplaćivati, prodala su je, ali i tu se radi o onima koji su je kupili prije izmjene zakona te nisu imali zabranu prodaje deset godina.
Zdenka RUPČIĆ
SELJACIMA UPOLA MANJI POTICAJI
- Budući da je prema novom zakonu pri odabiru najboljeg ponuđača prioritet gospodarski program, prije samog ulaska u EU problem će biti što tada mnogim OPG-ima istječe desetogodišnji zakup, a novi ugovor teško da će dobiti ispred velikih tvrtki. Isto tako, navodno se novim zakonom želi staviti u funkciju još milijun hektara koji se ne obrađuju. No posve je nejasno odakle ministru poljoprivrede tih milijun hektara, a ako ih i nađe i raspodijeli, nitko ne razmišlja da to znači smanjenje poljoprivrednih potpora za 50 posto. Naime, financijska omotnica koju je Hrvatska dobila iznosi 353 milijuna eura i na bazi je 900.000 ha upisanih u ARKOD, a ne 1,9 milijuna ha - rekao je Kraljičak.
Gomilanje birokracije
Kao problem istaknuto je aktiviranje Agencije za poljoprivredno zemljište osnovane prije dvije godine koja ima ravnatelja, ali ne i zaposlenike. Prema novom zakonu Agencija bi trebala preuzeti sve poslove koji su bili u ingerenciji jedinica lokalne samouprave, a dobila bi goleme ovlasti. Kako je naveo Željko Kraljičak, budući da su posljednjih 10 godina u 550 jedinica lokalne samouprave po dvije osobe radile na provedbi raspolaganja državnim zemljištem, to znači da bi Agencija trebala zaposliti 1.000 osoba, što znači novo gomilanje birokratskog aparata.
12-13
milijuna kuna godišnje dosad je bio prihod Osječko-baranjske županije od zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta