Objavljeno 25. srpnja, 2012.
Globalna distribucija otvorila je veliku šansu za takvu vrstu biznisa, kaže Goran Radić, jedan od osnivača CISEx-a
Iako bi IT industrija, kao i drugdje u svijetu, i u Hrvatskoj trebala biti prepoznata kao perspektivna i strateška, to još uvijek nije tako. Država, naime, ničim ne olakšava proboj ovakvih tvrtki na tržište iako su perspektive velike.
U Udruzi hrvatskih neovisnih izvoznika softvera CISEx, koja okuplja 1.236 članica, procjenjuju da bi se u samo dvije godine moglo zaposliti oko deset tisuća ljudi u IT industriji i to primarno orijentiranoj prema izvozu, no država bi im, kažu, trebala olakšati posao.
Naime, CISEx je trenutačno jedna od najsnažnijih gospodarskih udruga jer okuplja zdrave, profitabilne tvrtke, brzorastuće izvoznike.
S malo ulaganja velika zarada
- Treba dati šansu visokotehnološkim start up projektima, dakle onima u kojima se uz relativno mala ulaganja mogu iskoristiti znanja IT-a da bi se napravio nekakav proizvod ili usluga koji se mogu globalno ponuditi. To možemo usporediti s nekim drugim industrijama: da biste ih pokrenuli, trebate ulagati u strojeve, objekte. U Slavoniji, recimo, morate imati zemlju ili ako biste u Istri proizvodili vino, zasaditi vinograd i izgraditi podrum. No u slučaju IT tvrtki ulaganja su relativno mala i ponajprije se svode na ljudski potencijal, a zarada može biti prilično dobra zato što proizvedete nešto jednom, a to isto prodate u milijunima primjeraka. Mogućnost globalne distribucije unazad godinu, dvije strahovito je promijenila i otvorila veliku šansu za takvu vrstu biznisa, objašnjava Goran Radić, jedan od osnivača i član Upravnog odbora CISEx-a.
Da je doista informatika trasirala put k uspjehu, pokazuju i dva osječka primjera.
Osječki softveri u 70 zemalja
Prvi, konkretan - dobitnik ovogodišnje Zlatne kune, koju dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Osijek, upravo je tvrtka informatičke profilacije. Tvrtka Mono, specijalizirana za projektiranje informacijskih sustava, jedan je od većih hrvatskih izvoznika softvera. Njihovi softveri rabe se u medicini, farmaciji, bankarstvu, financijama, energetici, prodaji, upravljanju ljudskim resursima, obrazovanju i državnoj upravi, u više od 70 zemalja svijeta, najvećim dijelom u SAD-u i zapadnoj Europi.
Ne čudi, što su oni nastavno, uz još četiri osječke IT tvrtke: Inchoo, Farmeron i K-informatika i Adcon, postali nositelji projekta Osijek Software City kojim žele povećati konkurentnost mladih programera na tržištu te potaknuti (samo)zapošljavanje.
- Ovo je inicijativa kojom želimo stvoriti pravu i trajnu vrijednost, a iza svega stoje samo ljudi iz uspješnih tvrtki. Ovo je prvi korak koji ćemo nadograđivati i razvijati - najavljuje Nandino Lončar, voditelj projekta “Osijek Software City”. Kreirana je web-stranica projekta (www.softwarecity.hr) na kojoj su ponuđeni “vodiči” kroz alate i tehnologije koje rabe tvrtke uključene u ovaj projekt. Stranica sadržava i bazu profila u koju se svi mogu prijaviti, a koja u konačnici predstavlja evidenciju ljudi čiji se razvoj prati i s kojima se želi izgraditi bolji IT sektor u Osijeku.
Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ, Dario KUŠTRO
inFORMATIČARI: NELOGIČNO DA SE POTIČE PROIZVODNJA IZVAN Rh
Nedavno je krenuo i projekt Poduzetnički impuls kojim HAMAG i Ministarstvo poduzetništva nude bespovratna sredstva za pokriće određenih troškova poslovanja. No informatičari upozoravaju na sljedeće - poticaji se ponajprije nude za proizvodne djelatnosti, ali ako proizvodite softver, dobit ćete dva boda, a za bilo što drugo, recimo staklenke za džem, tri boda. Drugo, novi proizvod možete sami razvijati u vlastitoj tvrtki ili ga može razvijati tvrtka iz Indije. No trošak se u Hrvatskoj ne priznaje jer nema ulaznih računa, a onaj iz Indije se priznaje jer postoji ulazni račun. Time se praktički potiče proizvodnja izvan Hrvatske. To su samo detalji problema protiv kojih se mlade perspektivne IT tvrtke kane boriti putem vlastite udruge.
1.236
IT tvrtki u CISEx-u
CISEx je trenutačno jedna od najsnažnijih gospodarskih udruga jer okuplja zdrave, profitabilne tvrtke, brzorastuće izvoznike