OSIJEK - Oporezivanje dobiti banaka je i u Hrvatskoj moguće, ali - samo u teoriji. Jer Hrvatski sabor pun je onih koji lobistički zastupaju interese ovih financijskih kuća pa namjera koju iskazuje francuski predsjednik Francois Hollande kod nas jednostavno ne može zaživjeti - tako otprilike naši sugovornici ocjenjuju mogućnost ponavljanja francuskog scenarija prema kojem je novi predsjednik te države, takođet ljevičar, budžetski deficit odlučio srezati prije svega oporezivanjem bogatih građana, te velikih banaka i energetskih kompanija.

Hollande, naime, smatra da bogati moraju snositi najveći teret krize, te se odlučno upustio u reformu poreznog sustava, unatoč otporima i prijetnjama francuskih tvrtki da će sjedišta seliti u susjednu Veliku Britaniju.

Za razliku od njih hrvatska je ljevica, čim je došla na vlast, javne financije pokušala dovesti u red prije svega povećanjem PDV-a, čime je dodatno udarila na potrošnju i standard svih hrvatskih građana, neovisno o visini njihovih primanja i vrijednosti imovine.

- I u Hrvatskoj se ove godine dogodio cijeli niz poreznih promjena, od kojih su neke više, a neke manje pozitivno prihvaćene. Sve dosadašnje porezne mjere zahvatile su najveći dio građanstva i poduzetnika. Nitko nije ostao neokrznut i u poduzetništvu zasad vlada svojevrsna rezerviranost prema promjenama, jer se učinci tih mjera zasad ne osjete previše - smatra osječka ekonomistica Sandra Dominić, certificirani konzultant HAMAG-a, te upozorava kako će problem i nezadovoljstvo nastupiti ako se ne izvrše najave da će se modeli oporezivanja mijenjati ili uvoditi i za druge segmente, prije svega banke, osiguravajuća društva, te ako se hitno ne odrade najavljene promjene u javnom sektoru.

- No, ako i dođe do oporezivanja banaka, bojim se da će one naći način da, primjerice podizanjem kamatnih stopa ili najobičnijih pristojbi, opet namire tu razliku od građana i malih poduzetnika - smatra Marija Kušić, vlasnica računovodstveno-savjetodavne agencije Arios.

Od nepopularnih poreznih mjera koje strani političari provode s ciljem dodatnog punjenja proračuna je svakako i porez na imovinu, koji je, istina najavljen i u Hrvatskoj.

- No u Hrvatskoj će taj model, prema svemu sudeći, još neko vrijeme biti "u čekaonici", jer odgovorni za donošenje mjera nisu voljni zasad dodatno oporezivati "one koji zapošljavaju pola Hrvatske". Taj stav mi mali poduzetnici i građani osuđujemo, ali s obzirom na teško stanje u gospodarstvu, kao i na ogromnu nezaposlenost, bojim se da bi takvi rezovi dodatno povećali redove u zavodima za zapošljavanje, a to vodi i smanjenju potrošnje, i nezadovoljstvu, i prosvjedima, a ne izvlačenju iz krize ili rastu BDP-a, odnosno gospodarstva u cjelini - smatra Dominić.

Nova pak francuska ekonomska politika, koja se prije svega obraća radnicima i srednjem sloju - a što je potpuna suprotnost onoj koju je provodio bivši francuski predsjednik Sarkozy pod mentorstvom njemačke kolegice Angele Merkel - pokazuje kako se politika štednje i rezova može provoditi a da se ne udari isključivo po građanima i radnicima. Istovremeno, očuvana je i komponenta osobne potrošnje, a time i njen doprinos gospodarskom rastu. U nas je pak brzopotezno oporezovana potrošnja koja sada rapidno pada, pa je tako u svibnju trgovina na malo pala za novih 4,4 posto, i to nakon travanjskog srozavanja od preko 7 posto.