Novosti
DIO POLJOPRIVREDNIKA NEĆE MOĆI FINANCIRATI I ZAVRŠITI SJETVU?

Seljaci s dugom većim od
50 posto poticaja - izvisili
Objavljeno 28. travnja, 2012.
U zakonu jasno piše da sredstva poticaja nisu sredstva ovrhe, kaže Brlošić

ĐAKOVO - Dio seljaka još nije dobio ni lipu poticaja, što je bio razlog i prekjučerašnjeg susreta predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Matije Brlošića i ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine.

- Prema informacijama iz Ministarstva, ostalo je još nešto manje od 10 tisuća obiteljskih gospodarstava koja još uvijek nisu dobila poticaje. Ministarstvo je pojasnilo zašto novac još nije sjeo na račune tih ljudi. Naime, kažu da se poticaji ne isplaćuju onima koji imaju dug prema državi, ako je taj dug veći od 50 posto iznosa poticaja. Takvim gospodarstvima se, dakle, obustavlja isplata, što smatramo da nije dosljedno ni korektno, jer su pri prvoj isplati poticaje dobili ljudi koji su dužni i više od ukupnog iznosa poticaja, a time i polovičnog. Isplaćena je i dohodovna potpora u iznosu od 86 milijuna kuna, a to je nešto što ne sudjeluje direktno u poljoprivrednoj proizvodnji i više je socijalni dio poticaja. Nažalost, bez poticaja ostala su baš ona gospodarstva kojima je to osnovni izvor sredstava i koji bez toga neće moći obaviti kvalitetnu sjetvu, a neki ni nikakvu - pojašnjava Brlošić.

"Zakon je jasno rekao; ako je seljak po zakonu ostvario pravo na plaćanje poticaja, on mu mora biti isplaćen, a krajnji rok je 30. lipnja ove godine. Svi su ti ljudi ostvarili pravo na isplatu poticaja, 90 posto ih je dobilo, a 10 posto nije", ističe Brlošić. Iako su, kaže, u Ministarstvu kategorički tvrdili kako nema šanse da poticaje nisu dobili oni koji nisu dužni državi, dokazali su im na konkretnim primjerima suprotno.

"Uvjerio sam ministra Jakovinu da ni ljudi koji nemaju dug, ili je on manji od pola iznosa, nisu dobili poticaje. Očito ondje ima izuzetno mnogo problema, ili netko tko doista nema pravo izdaje zapovijedi i nezakonito obustavlja isplatu. U zakonu jasno piše da sredstva poticaja nisu sredstva ovrhe, znači da taj iznos nitko drugi ne može uzeti, pa ni država. Međutim, ministar i dalje stoji iza toga da ako je netko dužan ne može dobiti novac, što je suprotno Zakonu. Oni čovjeku nisu odbili iznos duga u Poreznoj upravi, gdje se uredno obračunava zatezna kamata. S druge strane, novac koji treba primiti za poticaje stoji negdje neraspoređen", kaže Brlošić. "Ovdje je riječ je o prvom dijelu od 50 posto poticaja za proizvodnu godinu 2011. Ministar nam je davno obećao da će to biti riješeno u travnju. Sada je kraj travnja, a nije isplaćen ni prvi dio. Nažalost, što se tiče isplate drugog dijela, bojim se da možda i neće biti novca, već će poslati odluke - rješenja o isplati poticaja, koja bi navodno mogla biti i nekakav vrijednosni papir na osnovi kojeg bi se u banci mogla povući ranije sredstva. Bojim se da ni do 30. lipnja neće biti isplaćen drugi dio poticaja", zaključuje Brlošić.

Inače, zajedno s isplatom poticaja seljacima je kao “melem na ranu” sjela i kiša, koja je ovih dana nakvasila njive, pa su, bar što se pšenice tiče, optimalni rokovi ispoštovani.

Maja MUŠKIĆ
Privilegirani dobili novac?!

"Mnogo je poziva nezadovoljnih seljaka. Nažalost, ovom je netransparentnom isplatom poticaja napravljen kaos među seljacima, gdje je jedan dio privilegiranih obiteljskih gospodarstava, a to su oni koji imaju pravo na poticaje, dobio novac prije mjesec dana, a dužni su državi. U drugom dijelu imamo ljude koji apsolutno nisu ništa dužni i još uvijek nisu dobili poticaje", kaže Brlošić.

Pranjić: Dug se uvijek podmirivao od poticaja

BELI MANASTIR - Situacija s isplatom poticaja baranjskim seljacima bolja je nego prošlog tjedna - tvrdi Petar Pranjić, predsjednik udruge Baranjska brazda. “Neisplaćeno je ostalo 10-ak posto Baranjaca”, kaže, dodajući kako se nada i isplati ostatka. Potvrđuje da se “upetljalo” Ministarstvo financija te da su dužnicima državi uskraćeni poticaji. “To nije fer. Poticaj je donedavno isplaćivan bez obzira na dug, a nakon što smo poticaje dobili, dug smo podmirili”, objašnjava, tvrdeći da će eventualna neisplata te seljake učiniti još većim dužnicima, jer im na naplatu stižu nove obveze. Predlaže obročnu otplatu ili, u krajnjem slučaju, isplatu poticaja umanjenu za porezni dug. U većini slučajeva, kaže, dug prema državi nekoliko je puta manji od poticaja koji bi seljaci trebali dobiti, pa ne vidi zašto se pravi problem.(I.G.)