Kolumne
Pod reflektorom Piše: Milivoj Pašiček
Fenomen “tihog otkaza” sve rašireniji
Datum objave: 12. studenog, 2022.

Irski pisac Oscar Wilde jednom je rekao: "Ne raditi ništa najteža je stvar na svijetu, najteža i najintelektualnija", a njegov kolega po peru, francuski književnik Voltaire, mnogo prije njega: "Lijeni ljudi su uvijek osrednji." Nakon dva oprečna stajališta teško bi bilo reći kako je svijet u pitanju fenomena lijenosti napredovao od vremena Voltairea pa do Wilda, jer ni danas psiholozi i drugi stručnjaci, sva moguća istraživanja i studije, nisu dali jednoznačnu ocjenu lijenosti i lijenčina.



Gotovo je teško povjerovati kako je ovu temu zakotrljao jedan mladić objavom videa na TikToku, koji traje samo 17 sekundi; pogledali su ga milijuni na toj mreži, a potom i na drugima. Uključili su se i najpoznatiji svjetski mediji od New York Timesa pa do Wall Street Journala, a mladić je samo rekao: "Nedavno sam shvatio pojam Quiet Quitting (tihi otkaz). Ne dajete otkaz, ali prestanete težiti uvijek čak premašiti sve zadaće. Još uvijek radite što treba, ali niste vezani za mentalitet koji propisuje da je tvoj posao ujedno i tvoj život." Dovoljno da se opet pokrene rasprava o fenomenu lijenosti, posebno kada je riječ o mladima, jer prema tvrdnjama nekih stručnjaka mladi sve češće pribjegavaju tzv. tihom otkazu. Stariji ih optužuju za lijenost, da ne cijene rad, dok mladi odgovaraju kako neće raditi po "receptu" starijih i cijeloga života crnčiti s kreditima oko vrata kako bi stekli stan ili kuću u kojima i ne stignu živjeti. Gdje je istina? Kakva je zapravo veza između mladih i lijenosti i uopće lijenosti i pameti? I koliko sa svim ima veze tzv. tihi otkaz?

PREDNJAČE MLADI


Psihologija rada i ne pozna dovoljno tihi otkaz, i to kao otkaz, jer taj fenomen nije dovoljno istražen, dok neki istraživači kažu kako on ne isključuje želju da bi se pridonijelo uspjehu tvrtke, ali strogo unutar radnog vremena i jedino radnim danima. Tome ide u prilog i istraživanje Gallupa, prema kojem tek trećina zaposlenih tvrdi kako su još angažirani na svom radnom mjestu, a čak polovina radi svoj posao "po pravilima službe" i nimalo više. Jedno istraživanje u Njemačkoj kaže kako je ove godine samo 58 posto zaposlenih reklo kako ne bi moglo zamisliti život bez svog posla. Prednjače mladi koji možda i imaju dodir s pojmom "tihi otkaz", jer se ne žele ubijati na poslu, rade koliko moraju, gotovo po onoj narodnoj "ne mogu nas toliko malo platiti koliko mi možemo malo raditi". A kako zabušavaju? Studije pokazuju da se većina zaposlenika izvlači na laži o bolesti, a na drugom su mjestu obiteljski problemi. Jedno je istraživanje pokazalo da bar jedanput godišnje o bolesti laže 43 posto zaposlenika, a 17 posto ih je lagalo jer im se nije išlo na posao. A gdje je tu lijenost? Prije svega u sve jačoj percepciji svega oko nas, pa tako i rada, gdje je riječ produktivnost postala globalno najvažnija u svim segmentima života. Tako proizlazi da ako nisi udarnik, ako ne izgaraš, ako ne crnčiš, onda si lijenčina. Naravno, za sve se nađu i opravdanja. Američko istraživanje tako bilježi da 50 posto radnika kaže kako na njihovu produktivnost utječu suradnici, pa 48 posto optužuje kolege što nisu stizali odraditi posao i morali su probijati rokove. Čak 75 posto ih tvrdi da moraju uvijek besposleno čekati da suradnici odrade svoj dio posla.

Kad pogledamo struku, lijenost u psihologiji ne definira se kao problem niti je klasificirana kao simptom. Oni koji su istraživali sinonime za lijenost otkrili su da je u 79 posto prisutna sebičnost, 76 posto pasivnost, po 75 posto tvrdoglavost i nemarnost... Naravno da lijenost otežava obavljanje mnogih životno važnih zadataka, a postoje među nama oni koji su joj više ili manje skloni. S jedne strane su oni koji su stalno u pokretu, ne žele prazni hod, sve obavljaju brzo, čak brzo i jedu, rade više stvari odjednom, ne uživaju u slobodnom vremenu i važan im je uspjeh. S druge su strane oni koji ne brzaju, rade samo na jednoj stvari, flegmatični su, opušteni, čak i hedonisti, vole slobodno vrijeme i ne zabrinjavaju se ako ne rade ništa. U njima se najčešće prepoznaje lijenost.

IMAJU KVALITETE


Ali znanost je utvrdila kako tobože lijeni imaju svoje kvalitete. Prema istraživanju Sveučilišta Florida Gulf Coast ljeniji su ljudi pametniji, jer im je duži raspon pažnje, mogu dugo u miru sjediti čitajući i razmišljajući. Kod manje inteligentnih logika je suprotna. I jedna starija studija dokazuje - oni koji su manje tjelesno aktivni imaju tendenciju da budu inteligentniji od fizički aktivnijih ljudi. Nastao je čak i šminkerski opis lijenosti - potreba za spoznajom. Uz tzv. lijene je i glasoviti Bill Gates, čiji se citat često spominje: “Uvijek sam izabrao lijenu osobu za težak posao, jer će lijena osoba pronaći jednostavan način da to učini.”