Svijet
USVOJENA REZOLUCIJA O SREBRENICI

UN: Poštovanje žrtvama, osuda negiranja genocida
Objavljeno 23. svibnja, 2024.
“Rezolucija nije usmjerena protiv neke države, pa tako ni Srbije”
Opća skupština Ujedinjenih naroda u četvrtak je donijela rezoluciju kojom podsjeća na genocid nad Bošnjacima Srebrenice 1995., poziva na poštovanje žrtava i činjenica utvrđenih sudskim presudama te na uspostavu međunarodnog dana sjećanja na taj zločin.

Pročitajte što piše


Za neobvezujuću rezoluciju glasale su 84 od 193 država članica UN-a, protiv je bilo 19 i suzdržano 68, uglavnom uz obrazloženje da nije bilo potrebnog konsenzusa. Rezoluciju su predložile Njemačka i Ruanda, a sponzorima joj je četrdesetak država, uključujući Hrvatsku, koja je također glasala za. Osim Srbije protiv su bile i Rusija, Kina te Mađarska, kao i neke afričke i azijske države.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je uoči glasanja optužio Njemačku da ne govori dovoljno o holokaustu, prozvao ju je zbog zločina nad Srbima u dva svjetska rata i zamjerio što se u rezoluciji o Srebrenici ne govori o srpskim žrtvama. “Ovo je iznimno ispolitizirana rezolucija”, rekao je Vučić, koji očekuje da će dokument o Srebrenici otvoriti Pandorinu kutiju i da će slijediti desetci novih rezolucija o raznim genocidima. Njemačka veleposlanica pri UN-u Antje Leendertse izjavila je kako se protiv rezolucije šire “lažne optužbe” i istaknula da je usmjerena samo protiv izravnih počinitelja genocida, a ne protiv nekog naroda ili države, pa tako ni protiv Srbije. “Pozivam sve da pročitaju što u rezoluciji piše”, rekla je Leendertse, podsjetivši kako je amandmanom Crne Gore razjašnjeno da je riječ o individualnoj odgovornosti, koja se ne može pripisivati ni jednom narodu ni vjerskoj skupini.

Rezolucijom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. u Srebrenici. Taj je datum izabran u znak sjećanja na dan kada su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba okupirali zonu pod zaštitom UN-a i odmah nakon toga počeli masovne likvidacije bošnjačkih muškaraca i dječaka, a žene i djecu prognali. U ostalih šest točaka osuđuje se negiranje genocida u Srebrenici i pozivaju države članice svjetske organizacije da poštuju sudski utvrđene činjenice o tom zločinu, uključujući da se na njega podsjeća u školskim programima. Također se osuđuje veličanje osoba osuđenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici. Rezolucija ukazuje na važnost dovršetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida i njihov dostojanstveni pokop te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još uvijek na slobodi.

Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik uoči glasanja izjavio je da Republika Srpska neće prihvatiti preporuke iz rezolucije. Ponovno je ustvrdio kako genocida u Srebrenici uopće nije bilo i da je broj bošnjačkih žrtava znatno manji nego što je utvrđeno sudskim presudama. “Mi to nećemo prihvatiti i nećemo obilježavati 11. srpnja”, rekao je nakon sjednice vlade RS-a održane u Srebrenici i najavio kako će zbog usvajanja tražiti potporu Srbije i neimenovanih prijatelja u inozemstvu za proces “razdruživanja” odnosno ukidanja BiH.

Hrvatska kosponzor


Srbija i Republika Srpska, u kojoj dominiraju bosanski Srbi, više su puta poricale da se u Srebrenici dogodio genocid. Postrojbe bosanskih Srba su 1995. u Srebrenici, koja je tada bila pod zaštitom UN-a, ubile najmanje 8000 Bošnjaka. Taj je zločin Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji definirao kao genocid. Za to je do sada na tom sudu i sudovima u BiH osuđeno više od 50 osoba. Pokolj u Srebrenici je i Međunarodni sud pravde u Haagu (ICJ) proglasio genocidom. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je s blagoslovom patrijarha Srpske pravoslavne Crkve Porfirija prije glasanja došao u New York, gdje je lobirao protiv rezolucije.Hrvatski premijer Andrej Plenković je uoči glasanja na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda rekao da usvajanje rezolucije “nije uopće sporno”. Zastupnik bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Armin Hodžić je poručio da je rezolucija važna jer se njome osuđuju svi ratni zločini i zločini protiv čovječanstva, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici.

Dodao je kako je to važno i zato što se obrazovne institucije i akademske zajednice obvezuje da osude počinitelje genocida u Srebrenici. Naglašava i kako je bitno da se nigdje u rezoluciji srpski narod, ni bilo tko drugi, ne proglašava genocidnim narodom. Izrazio je zadovoljstvo što je Hrvatska jedna od zemalja kosponzora rezolucije, podsjetivši da je Hrvatska još 2009. godine 11. srpnja proglasila Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, kao što je to nešto prije učinio i Europski parlament.

Dijana Pavlović
HODŽIĆ: VAŽNA ODLUKA ZA LJUDE U BiH
“Drago mi je što velika većina građana u Republici Hrvatskoj ima senzibiliteta za ovu temu, prema žrtvama i njihovim obiteljima”, istaknuo je saborski zastupnik Hodžić, dodavši da je “zaboravljeni genocid uvod u novi genocid”. Napomenuo je da je rezolucija posebno važna za ljude koji žive u Srebrenici i BiH. Jer, napomenuo je, iako se kaže - rat je završio, okrenimo se budućnosti, u Srebrenici za mnoge rat još nije završio jer velik broj ljudi nikada nije pronašao ostatke svojih najmilijih. “Mnogo majki je pronašlo samo jednu ili dvije košćice svojih sinova i bilo je sretno s time da postoji neko mjesto na koje mogu doći i pomoliti se kako bi njegovale uspomenu na svoje najmilije. No ima danas i načelnika općina i ravnatelja škola koji otvoreno negiraju genocid u Srebrenici upravo u toj istoj općini u kojoj se genocid počinio, kao i ustanova i ulica nazvanih po osuđenima za genocid u Srebrenici”, upozorio je Hodžić.

Prosvjed prosrpske desnice zbog podrške Podgorice rezoluciji o Srebrenici

Stotinjak pristaša prosrpske desnice okupilo se u četvrtak ispred zgrade crnogorske vlade u Podgorici prosvjedujući zbog podrške Crne Gore rezoluciji o Srebrenici koju je usvojila Opća skupština UN-a.

Opća skupština Ujedinjenih naroda u četvrtak je donijela rezoluciju kojom podsjeća na genocid nad Bošnjacima Srebrenice 1995., poziva na poštivanje žrtava i činjenica utvrđenih sudskim presudama te na uspostavu međunarodnog dana sjećanja na taj zločin.

Crna Gora bila je među zemljama koje su glasale za rezoluciju nakon što je podnijela amandman kojim se ponavlja da je krivnja genocida individualizirana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini.

Prosvjednici u Podgorici nosili su zastave Srbije, Kraljevine Crne Gore i zastave Rusije, te su skandirali Ratku Mladiću i Rusiji i uzvikivali “izdaja”.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana