Magazin
GRUZIJSKA DRAMA

Zakonom o “stranim agentima” protiv naroda
Objavljeno 18. svibnja, 2024.
Unatoč masovnim prosvjedima gruzijski parlament usvojio je sporni zakon o “stranim agentima”. Što čeka Gruziju?
Ni poslije četiri tjedna prosvjeda gruzijski demonstranti nisu umorni. Treće i posljednje čitanje prijedloga zakona o "stranim agentima" počelo je u parlamentu u utorak (14. svibnja) u podne. Ponovo je više stotina ljudi zviždalo i uzvikivalo "Sakartvelo" - na gruzijskom to znači Gruzija. Zastupnici su većinom od 84 glasa za i 30 protiv usvojili zakon. Ljudi na ulicama gruzijskog glavnog grada Tbilisija i dalje će prosvjedovati u svakoj fazi stupanja zakona na snagu - piše DW, čiji prilog prenosimo uz neznatno skraćenje.

Sada je na potezu predsjednica države Salome Zurabišvili. Ona može zatražiti izmjene u tekstu ili odbiti potpisati zakon. Za veto ima deset dana vremena, ali ona je već najavila da će brzo donijeti odluku i da će odbaciti zakon. Ona je na strani demonstranata, iako ju je upravo vladajuća stranka Gruzijski san prije šest godina kandidirala za predsjednicu države. Poslije reforme 2013. predsjednik države ima manju moć. Vladajuća stranka može svojom većinom u parlamentu ukinuti veto koji je najavila Zurabišvili. To se dogodilo već nekoliko puta.

POD NADZOROM


Ako zakon u sljedećim tjednima stupi na snagu, brzo će se pokazati je li vladajućoj stranci zaista stalo do transparentnosti, kako tvrdi, ili su u pravu oni koji kažu da je pravi cilj ograničavanje utjecaja organizacija civilnog društva i ostanak na vlasti poslije parlamentarnih izbora u listopadu. Posebnu pažnju vlast je posvetila lokalnim organizacijama koje imaju promatračke misije na izborima, a koje se financiraju iz inozemstva. One su već 2020. kritizirale niz neregularnosti na izborima.

U ove organizacije spada Međunarodno društvo za poštene izbore i demokraciju (ISFED). Osnovano je 1995., a odigralo je važnu ulogu u smjeni vlasti 2003. i 2021. Trenutno Društvo dobiva financijsku podršku od Europske unije i američke organizacije USAID. Direktorica Nino Dolidze ne želi da njezina organizacija bude registrirana kao organizacija koja je "pod stranim utjecajem". I predsjedništvo Društva podržava je u tome. Moguća posljedica je da organizacija ne dobije dozvolu da radi ono zbog čega je osnovana – za organizaciju monitoringa izbora. Osim toga, vlast može izvršiti pritisak pretresima prostorija i novčanim kaznama.

Vladajuća stranka zapravo ne bi trebala biti zabrinuta zbog svog ostanka na vlasti. Ankete posljednjih mjeseci pokazuju da ima znatnu prednost pred oporbom. Najveći broj oporbenih stranaka ne bi ni prešao izborni prag od pet posto. Dolidze objašnjava da će izbori biti neizvjesniji zbog promjena u izbornom sustavu. Većinski izborni sustav koji je do sada uvijek pogodovao vladajućoj stranci bit će zamijenjen proporcionalnim izbornim sustavom. U njemu vladajuća stranka nije toliko sigurna u ishod. Reforma izbornog sustava rezultat kompromisa između vlasti i oporbe, a u pregovorima je posredovao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. U Gruziji je većina stanovništva za članstvo zemlje u Europskoj uniji, pa je i vlast tako orijentirana. Zato je prihvatila kompromis.

Međutim, usvajanje zakona o "stranim agentima" nimalo se ne sviđa nekim političarima iz Europske unije. Njemački socijaldemokratski zastupnik Michael Roth upravo je posjetio Tbilisi kao predsjedajući Vanjskopolitičkog odbora saveznog parlamenta Bundestaga. On je opomenuo gruzijske vlasti da će takvo ponašanje imati posljedice, te da dodjeljivanje statusa pristupnog kandidata Gruziji nije bio velikodušan poklon vladi, već ohrabrenje civilnom društvu. "Kredit povjerenja od današnjeg dana više ne vrijedi ništa", rekao je Roth.

On želi da EU poduzme mjere koje će osjetiti odgovorne osobe: "Znate da se sankcije moraju donijeti jednoglasno. S Mađarskom i gospodinom Orbanom stranka "Gruzijski košmar" (ironičan komentar na vladajuću stranku Gruzijski san, prim. ur.) ima saveznika u Europskoj uniji i u Europskom vijeću. Ali Europska komisija trebala bi preispitati kakve mogućnosti ona ima." Roth ne želi ukidanje vizne liberalizacije jer bi to kaznilo ljude u Gruziji, a ne vladajuću elitu. Moguće je da se Gruziji oduzme status sigurne zemlje podrijetla. Roth kaže da bi se o tome trebalo razmisliti ako dođe do ograničavanja slobode kretanja oporbenih političara, pritiska na članove njihovih obitelji ili diskriminacije LGBT zajednice.

DVA SCENARIJA


Niz oporbenih političara nosi sa sobom papar sprej da bi se obranili od napada koji su u posljednjih nekoliko dana učestali. Direktorica ISFED-a Dolidze pokazuje fotografije svojih ulaznih vrata. Na njima su osvanuli plakati s njezinom fotografijom ispod koje je bilo napisano "izdajica" i "strani agent". Kamere su zabilježile da su akciju lijepljena plakata izvela tri muškarca tokom noći. Policija nije došla iako su ju zvali nekoliko puta. Isto se događa i drugim kritičarima vlasti. Neki od njih su u posljednjih nekoliko dana i ozlijeđeni.

Ipak, mnogi se boje bjeloruskog scenarija. Diktator Aleksandar Lukašenko je u Bjelorusiji 2020. brutalnom silom slomio otpor poslije lažiranih predsjedničkih izbora. Ali moguć je i drukčiji ishod. Vlast bi mogla svojom politikom izazvati toliki otpor, pa bi broj i ustrajnost prosvjednika potpuno iscrpili policiju, kao 2018. u susjednoj Armeniji. Tamo je došlo do mirne smjene na vlasti. (dd/tagesschau.de)
Možda ste propustili...