Ekonomija
HRANA POSTAJE VREDNIJA OD ZLATA - KOLIKO JE ISPLATIVO ULAGANJE U KUPNJU PIG NFT-A?

Problemi s pojavom ASK-a drastično će promijeniti hrvatsko svinjogojstvo
Objavljeno 29. studenog, 2023.
- Svinjsko meso u Hrvatskoj bit će teže dostupno i njegova će cijena biti 10 - 20 posto viša od europske cijene - kaže Kuterovac

Hrvatska proizvodnja svinja u ovoj godini do pojave afričke svinjske kuge (ASK) padala je po stopi od oko devet posto, a stvarni pad prouzročen s pojavom ASK-a, koji drastično mijenja hrvatsko svinjogojstvo, u ovoj godini procjenjuje se na 20 posto.



- Same cijene svinja ovisit će o cijenama u Europskoj uniji (EU), koje će se kratkoročno kretati u rasponu od plus/minus deset posto sadašnje cijene, od 2,11 eura/kg, a dugoročno se zbog pada EU proizvodnje očekuje rast cijena svinja. Cijene u Hrvatskoj više rastu nego u EU-u jer više nema rasprodaja viškova s EU tržišta, koji su u Hrvatskoj prodavani ispod tržišnih cijena. Tako je but bez kosti znao biti i po cijeni od 15 kn (dva eura u maloprodaji), a danas mu je najniža cijena 3,9 - 4 eura/kg. S gledišta potrošača, to je velik udarac na standard. Moramo biti svjesni važnosti domaće proizvodnje i prirodnih potencijala koje imamo, te ih iskoristiti za povećanje proizvodnje svinja, što nam jedino može donekle stabilizirati opskrbu tržišta i amortizirati cjenovne udare na standard - kazao je Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge velikih proizvođača svinja i idejni tvorac projekta

jedinstvene inovativne digitalne platforme GoAgro.

Digitalni farmeri


Podsjetimo, hrvatska tvrtka Agroporc i IT kompanija Byondi razvile su jedinstvenu inovativnu digitalnu platformu GoAgro, koja će nakon promocije u rujnu široj hrvatskoj javnosti biti izložena i dostupna na sajmu Croagro u Zagrebu. Može li u Hrvatskoj zaživjeti ta svjetska poljoprivredna priča i pomoći razvoju proizvodnje hrane te cijelom projektu, koje će podržati i najbolji hrvatski sportaši kupnjom Pig NFT-a i tako postati digitalni hrvatski farmeri koji se brinu o dostupnosti i kvaliteti hrane za sebe i svoje obitelji, pitamo Krešimira Kuterovca.

- Tom podrškom pokazuju povjerenje u hrvatsku proizvodnju hrane i njezinu budućnost jer su uvjereni da je naša kvalitetna hrana pridonijela i postizanju svjetskih sportskih rezultata te da joj i na ovaj način treba dati podršku. Svjetska inovacija je nakon promocije u rujnu prezentirana na stranicama najprestižnijih hrvatskih i svjetskih medija (Forbes, SWI, ABC...) kao jedinstveni projekt tokenizacije realnog gospodarskoga sektora. Hrvatska tvrtka Agroporc završila je u istoj rečenici s tvrtkama Coca-Cola, Lufthansa i FIBA, koje su predvodnici novog vala primjene digitalne tehnologije blockchain u gospodarstvu - kaže Kuterovac te dodaje: "Sadašnji sustav opskrbe hranom i sigurnosti postao je vrlo nestabilan, zato smo učinili iskorak, kako bismo se na alternativan i digitalan način pobrinuli za vlastitu budućnost osiguravajući proizvodnju kvalitetne hrane na drukčiji, revolucionarni način. Uvjereni smo da preko platforme GoAgro možemo omogućiti građanima direktno sudjelovanje u proizvodnju hrane, i to u izravnoj povezanosti s proizvođačima. Benefit koji kupac ostvaruje direktno je povezivanje s proizvođačem, bez posrednika. Radi se o decentraliziranom financiranju proizvodnje, koji zaobilazi postojeće sustave banaka i fondova, koji uzimaju velik dio zarade proizvođačima i kupcima, te se građani direktno uključuju u proizvodnju hrane. Građani postaju digitalni farmeri koji usmjeravaju poljoprivrednu proizvodnju i osiguravaju proizvodnju u budućnosti. Sustav se temelji na blokchain tehnologiji, iznimno je siguran i jednostavan za upotrebu. Proizvod koji stoji iza kupnje NFT-a stvarna je roba i sprječavaju se gubitci na vrijednosti zbog inflacije."

Projekt je, također ističe, zamišljen tako da građani kupnjom Pig NFT-a na platformi GoAgro postaju vlasnici jedne digitalne svinje i tako si osiguravaju proizvodnju u budućnosti.

- Težina svinje preračunana je u 100 kg (polovica) prilikom kupnje. Pretvaranje digitalne svinje u stvarnu svinju traje 900 dana. U tome i sljedećem razdoblju ta svinja raste tri posto godišnje u masi. Nakon proteka toga roka Pig NFT se može (ali ne mora) zamijeniti sa stvarnih 107,5 kg polovica svinje. Zamjena se može napraviti u bilo koje vrijeme nakon 900 dana. Kupac nakon toga roka može zadržati svoj Pig NFT kao investiciju i na njega se primjenjuju ista pravila zamjene ili prodaje u nadolazećem vremenu. Pig NFT-om može se trgovati na platformi i novi kupac nasljeđuje prava prodavatelja. U projektu se prikupljena sredstva planira investirati u nove farme i obnovu stočnoga fonda. Na tim će se farmama u proizvodnji upotrebljavati isključivo kvalitetna hrana za svinje bez GM komponenti, antibiotik slobodni sustav proizvodnje svinja i dr. U planu je podizanje moderno dizajniranih farmi koje udovoljavaju svim uvjetima za dobrobit životinja, prema najvišim ekološkim i energetskim standardima EU-a. Farme su energetski neovisne, a otisak CO2 je 90 posto manji nego u konvencionalnoj proizvodnji - kaže Kuterovac.

Logičnim se nameće pitanje: Zašto bi se ulagalo u proizvodnju svinja? Kuterovac naglašava da je hrana postala oružje, njome se u novim globalnim odnosima služi kao političkim argumentom za pritisak u međunarodnim odnosima.

- EU smanjuje poljoprivrednu proizvodnju zbog ekoloških i dobrobiti životinja te ekonomskih razloga. Zemlje unutar EU-a polako će proizvodnju svesti u okvire svojih potreba. Najveći proizvođač svinja, koji je imao 120 posto samodostatnosti u svinjogojstvu, ove će godine biti na 110 posto, a do 2025. godine proizvodnja će se spustiti na 95 posto potreba. Cijena svinjskoga mesa u Europi rast će i do 50 posto, kaže europsko udruženje Copa Cogeca. Tijekom godina EU je donosio zakone i regulirao industriju. Korak po korak, propis po propis, satkan je pravni okvir koji sputava konkurentnost europskog svinjogojstva u svijetu. Zakoni o zaštiti okoliša, svi propisi o dobrobiti životinja (važni i svakako potrebni, ali u mnogim slučajevima ekskluzivni samo za Europu) stvaraju dodatne troškove, koji ograničavaju konkurentnost u globaliziranom svijetu. Prognoza je da će EU u nekoliko godina doći do samodostatnosti od 95 posto, te se tu i dugoročno održati jer će ovakva tržišna pozicija proizvođačima svinja osigurati cijene koje će moći pokriti te više troškove proizvodnje. Reorganizacija europske proizvodnje svinja se nastavlja. A krajolik i scenariji stalno se mijenjaju. U 2022. EU je imao šest posto manju proizvodnju svinja nego u 2021., a u ovoj godini do lipnja pad iznosi 8,5 posto. Hrvatska proizvodnja svinja zadovoljava 50 posto potreba, a ostalo uvozimo iz EU-a. Nakon prolaska svinjske kuge kroz Hrvatsku proizvodnja svinja past će na 35 posto potreba. Prosječna konzumacija svinjskoga mesa je 40 kg po stanovniku. Svinjsko meso će u Hrvatskoj biti teže dostupno i njegova će cijena biti 10 - 20 posto viša od europske cijene - kaže Kuterovac.

Svjetski primjer


Ovdje valja dodati da je, prema podatcima objavljenims na DG AGRI, broj krmača za 2022. godinu bio 70 tisuća, odnosno 13,5 posto manji u odnosu prema prethodnoj godini. Broj nazimica je 15 tisuća, ili 34,7 posto manji nego prethodne godine. U 2021. godini broj krmača manji je osam posto, a broj nazimica 4,2 posto. U proteklih pet godina RH je izgubila 35 posto broja krmača i nazimica.

Nedostatak prasadi za tov nadomješta se iz EU-a. Tijekom 2022. godine uneseno je 410 tisuća prasaca za tov, odnosno 16,5 posto više nego prethodne godine. Vrijednost prasadi je 30.000.000 eura. U 2022. godini u Republici Hrvatskoj evidentirano je ukupno 1.147.096 kasiranih svinjskih trupova svih kategorija, ili 5,5 posto manje nego 2021. godine. U 2022. ukupna masa trupova na liniji klanja manja je 7,3 posto od one u 2021. godini. U 2022. godini unos mesa (EU) iznosi 102.258 tona i povećan je za devet posto u odnosu prema 2021. Vrijednost unesenoga mesa je 250.000.000 eura.

Svinjsko meso naši građani najviše konzumiraju, procjene su, 42 kg godišnje, peradskog mesa konzumira se 19 kg, a goveđeg mesa oko 10 kg. Samodostatnost u proizvodnji svinjskog mesa RH je 55 posto kada se gleda i proizvodnja za vlastite potrebe. Ako se gleda po proizvodnji za tržište - 81.000 t iz klanja u RH (od čega je 20 posto iz uvoza), uvoz mesa 102.000 t, samodostatnost je 36 posto. U toj samodostatnosti je i najnoviji broj svinja upisan u registar svinja, koji je plus 140.000 svinja. - Sličan broj svinja malih proizvođača bio je i prošle godine na tržištu, tako da ovo nije povećanje broja svinja, jer doista bismo bili jedinstveni svjetski primjer - da se zbog pojave ASK-a eutanazira 40.000 svinja a poveća brojno stanje svinja - zaključuje Kuterovac.

Zdenka Rupčić
Na svjetskom tržištu cijena svinja najviša je u zemljama Europske unije
- Na svjetskom tržištu cijena svinja najviša je u EU-u i zbog toga je izvoz iz EU-a na azijska tržišta u padu. Od siječnja do kolovoza 2023. Njemačka je izvezla 15 posto manje svinjetine i nusproizvoda nego u istom razdoblju prošle godine. Tržišta trećih zemalja nedostupna su i španjolskoj svinjetini jer konkurencija iz Amerika (Kanada, SAD i Brazil) ima bolje cijene. Cijene svinja za klanje u SAD-u u 2023. dosad su znatno ispod prošlogodišnjih i prouzročuju velike gubitke proizvođačima jer se troškovi ne mogu pokriti. Trenutni gubitci iznose 33 centa za kilogram, ili 30 eura po proizvedenoj svinji, što je 80 milijuna eura tjedno. Zbog toga farmer u SAD-u neće povećavati proizvodnju, a ako stanje potraje, može doći do pada proizvodnje kod jednog od najvećih i najkonkurentnijih proizvođača svinja u svijetu.

Europsko tržište svinja za klanje trenutno je vrlo stabilno i uravnoteženo. Opće raspoloženje karakterizira opuštenost iako se na tržištu zbog sezonalnosti proizvodnje javlja veća ponuda (trenutno je u EU-u situacija medvjeđeg tržišta). Cijene u Danskoj i Belgiji imaju blago pozitivan trend, a pad cijena u Španjolskoj i Francuskoj također znatno usporava, tako da se može očekivati zaustavljanje pada cijena svinja u EU-u - navodi Kuterovac, te dodaje da je trenutna cijena svinja u EU-u 211 eura za 100 kg.

Uspostavljanje održive svinjogojske proizvodnje
Izdavatelj Pig NFT-a je tvrtka Agroporc d.o.o. Agroporc je održiva i inovativna kompanija koja se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. - Naše farme energetski su efikasne i neovisne, svinje se hrane bez GM sastojaka i uzgajaju se prema principima proizvodnje bez antibiotika. Prikupljamo sredstva kroz kampanju Pig NFT kako bismo osigurali proširenje proizvodnje visokokvalitetnih svinja. Agroporc d.o.o. za poljoprivrednu i prehrambenu djelatnost, sa sjedištem u Petrinji, Mile Vod 90, osnovan je kao pravna osoba na Trgovačkom sudu u Bjelovaru dana 20. ožujka 2013. godine. Glavni predmet poslovanja tvrtke je poljoprivredna djelatnost. Agroporc d.o.o. upisan je u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava 10. svibnja 2013. Usmjeren je na uspostavljanje moderne i održive svinjogojske proizvodnje i na ostvarivanje prihoda iz proizvodnje prasadi za tov, kaže direktor tvrtke Krešiir Kuterovac, dipl. ing. poljoprivrede, koji posjeduje stručna znanja potrebna za razvoj projekta svinjogojske proizvodnje.

HRVATSKA Po produktivnosti rada na 30 posto prosjeka EU-a
Kuterovac napominje kako je od ulaska Hrvatske u EU, 2013. godine, fizički obujam hrvatske poljoprivredne proizvodnje manji 8,8 posto, a potpore trostruko veće nego kada smo ušli u EU. Pritom je deficit prehrambene bilance čak 1,4 milijarde eura. - Hrvatska kroz potpore troši 1,4 milijarde eura godišnje, a po produktivnosti rada smo na 30 posto prosjeka EU-a. Hrvatska je golemi uvoznik hrane, prirodni resursi za proizvodnju (tlo, voda, sunce) ostavljeni su nam u nasljeđe, a mi ih loše iskorištavamo. Ekološki uvjeti su idealni za dvostruko veću proizvodnju od sadašnje, a hoćemo li to napraviti, samo je na nama. Poljoprivredna proizvodnja ima multiplikator 6 kada gledamo utjecaj na BDP, što znači da bi 1 euro uvozne hrane, kada bismo ga zamijenili vlastitom proizvodnjom, proizveo 6 eura domaćeg BDP-a, pa sad pomnožimio 1,4 milijarde uvoza sa 6. Najveći je problem hrvatske nacionalne sigurnosti nedovoljna proizvodnja hrane jer proizvodimo tek oko 50 posto naših potreba - zaključuje Kuterovac.

Svinjogojstvu je potrebna revolucija
“Potrošači u Hrvatskoj prosjećno troše 40 kg svinjskoga mesa po stanovniku. Za jednu četveročlanu obitelj potrebna su tri tovljenika da bi zadovoljila te potrebe. Naš je projekt prvi takve vrste investiranja i trebao bi pomoći obnovi urušenoga svinjogojstva u Hrvatskoj. Svinjogojstvu je potrebna revolucija i mi vjerujemo kako je ovo jedan od načina da unesemo novu i iznimno potrebnu energiju u daljnji razvoj hrvatske poljoprivrede. Hrvatska proizvodnja svinja je u dugogodišnjoj krizi i drastično se smanjuje, na što će dodatno utjecati nedavna pojava afričke svinjske kuge na hrvatskim farmama”, kaže Kuterovac.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

POD PŠENICOM JE 140 TISUĆA HEKTARA

Manje hektara pod žitaricama

2

PET NOVIH PROGRAMA POMOĆI

Za obnovu stočarskog sektora 25 milijuna eura

3

IZVOZNA EKSPANZIJA

ABC sirevi na tržištima Mađarske, Španjolske...