Ugovor iz Maastrichta, koji je stupio na snagu 1993., doista je bio prekretnica. To se smatralo hrabrim korakom prema ujedinjenoj i prosperitetnijoj Europi. S jedne strane imali smo niz zapaženih uspjeha, nemojmo zaboraviti - EU održava mir i blagostanje u Europi više od sedam desetljeća. To je izvanredno postignuće, s obzirom na povijest sukoba na kontinentu - dr. sc. Nataša Beširević, konzultantica na EU projektima u regiji zapadnog Balkana i istočnog susjedstva, evaluatorica Europske komisije Horizon Europe, te dodaje:

- Od uvođenja eura 1999. Europska unije je postala najveće jedinstveno tržište na svijetu, gdje bez barijera putuje i trguje pola milijarde ljudi. EU je najveći trgovinski blok na svijetu koji čini više od 15 % globalne trgovine. To su silne stvari koje su dovele do toga da gospodarstvo EU-a poraste za više od 50 %, samo u posljednjih deset godina otvoreno je više od 16 milijuna radnih mjesta. EU predvodi u borbi protiv klimatskih promjena, a imamo obvezu smanjiti stakleničke plinove za 55 % do 2030.

Bitna su i proširenja - EU se proširio s 12 na 27 država članica. To je milijunima ljudi u bivšim socijalističkim državama donijelo demokraciju i gospodarski "push". Primjerice, programom Erasmus+ milijuni studenata slobodno studiraju diljem Europe.

S druge strane su problemi. Kriza u eurozoni 2008. - 2009. razotkrila je nedostatke u gospodarskoj strukturi, poduzeti su koraci za rješavanje, ali kriza je naštetila povjerenju javnosti. Izbjeglička kriza 2015. - 2016. opteretila je sustav azila. Odlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a 2016. (Brexit) otvorio je pitanja o budućnosti integracija. Raste populizam posljednjih godina. U nedavnom istraživanju Europskog parlamenta 63 % Europljana izjavilo je da pozitivno gleda na EU, no postoje znatne razlike. Na primjer, samo 42 % Mađara ima pozitivno mišljenje o EU-u, u usporedbi s 85 % Danaca.

EU je danas složena i višestruka organizacija. To je zona mira i prosperiteta, ali se također suočava s brojnim izazovima, uključujući rat u Ukrajini, energetsku krizu i uspon Kine, napetosti s Rusijom. EU nije savršena unija, ali je još uvijek najbolja od svih ponuđenih opcija u međunarodnoj suradnji.

Nakon dvije i pol teške pandemijske godine, pa nakon toga i ukrajinski rat, neizbježno su ostavili traga na EU. Koliko je sve to utjecalo na stabilnost (političku, ekonomsku...) Unije i Europe u cjelini, uključujući i RH?

- Kad se u samo nekoliko godina naslažu COVID-19, rat u Ukrajini i energetska kriza, možemo govoriti o iznimno teškom razdoblju u povijesti EU-a. Te su krize znatno utjecale na političku, gospodarsku i socijalnu stabilnost. No ono što je čudesno i divno kod EU-a - kad god se pojavi kriza - EU pomaže. Evo konkretnih primjera.

Pandemija bolesti COVID-19 dovela je do naglog gospodarskog pada i opteretila zdravstvene sustave EU-a. No EU je odgovorio na pandemiju pružanjem financijske pomoći članicama i razvojem zajedničkog programa cijepljenja.

Rat u Ukrajini imao je znatan utjecaj na EU. No EU je dao otprilike trećinu ukupne međunarodne pomoći Ukrajini od početka rata 24. veljače 2022. Konkretno: EU je osigurao 5,4 milijarde eura vojne pomoći Ukrajini u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) kroz oružje, streljivo i drugu vojnu opremu. To je jedan je od najvećih vojnih paketa dosad pruženih zemlji u sukobu! EU je nadalje osigurao 11,7 milijardi eura u obliku zajmova koje Ukrajina koristi za pokrivanje svojih neposrednih proračunskih potreba, uz hitnu proračunsku potporu od 1,5 milijardi eura.

Vojna pomoć EU-a Ukrajini iznosi oko 10 % ukrajinskog obrambenog proračuna u 2021. Financijska pomoć EU-a Ukrajini iznosi oko 10 % ukrajinskog BDP-a u 2021. To je iznimna pomoć! I znatno utječe na rat, jer pomaže Ukrajini u borbi protiv ruske agresije, i ujedno da održi svoju financijsku stabilnost.

Međutim, rat je doveo i do energetske krize u Europi, a ta kriza dovela je do inflacije, poskupljenja cijena hrane i usporavanja gospodarstva. Inflacija u EU-u u lipnju iznosila je visokih 8,6 %, najveća u posljednjih 20 godina. To opterećuje kućne proračune i dovodi do socijalnih nemira. Očekuje se da će gospodarstvo EU-a porasti za samo 0,8 % u 2023. godini.

No od početka rata u Ukrajini oslanjanje Europske unije na rusku energiju znatno se smanjilo. Evo, konkretno, 2021. EU je od Rusije uvozio 45 % plina, 27 % nafte i 46 % ugljena. Međutim, EU je do kolovoza 2023. smanjio oslanjanje na ruski plin na 20 %, naftu na 15 %, ugljen 10 %. Povećan je uvoz plina iz Norveške, Alžira i Katra, ulaže se u obnovljive izvore energije, koja danas pokriva 22 % potrošnje energije u EU. Pa samo je za pomoć domaćinstvima pogođenim energetskom krizom namijenjeno oko 200 milijardi eura! Takvih je mjera puno i vrlo su konkretne.

Sve u svemu, unatoč silnim krizama koje se događaju istovremeno, optimist sam, jer je EU u prošlosti pokazao iznimnu sposobnost prevladavanja izazova konkretnim mjerama. Vjerujem da će nastaviti takav trend.

Koji će biti ključni izazovi za novo vodstvu EU-a od iduće godine, nakon izbora...?

- Novo čelništvo EU-a suočit će se s nizom ključnih izazova nakon izbora. Rat u Ukrajini još uvijek traje i stvorio je veliku izbjegličku krizu u Europi. Prema UNHCR-u, više od sedam milijuna Ukrajinaca pobjeglo je u susjedne zemlje od početka rata, od toga je više od pet milijuna registrirano za privremenu zaštitu u EU-u. To je povećanje od 52 % u odnosu prema 2021., prema podacima Europske komisije, što dovodi do napetosti među članicama. O energetskoj krizi i posljedicama na gospodarstvo koje mora biti inovativnije i konkurentnije na globalnoj sceni već smo govorili.

Tema daljnjeg proširenja EU-a sigurno će ostati relevantna u sljedećim godinama. EU će morati upravljati tim procesom na način koji je koristan i za EU i za zemlje kandidatkinje. Dosadašnji model EU-a na mnogo je načina bio uspješan, kao što su promicanje mira i blagostanja u Europi. Međutim, također je kritiziran da je previše birokratski i da ne reagira na potrebe svojih građana.

Stalno se govori da je Europskoj uniji nužna revizija dosadašnjeg modela, da su reforme neizbježne... Drugim riječima, kakva je budućnost EU-a...?

- Postoji nekoliko različitih načina za reformu EU-a. Jedna od mogućnosti je produbljivanje integracije, primjerice uspostavom zajedničke fiskalne politike. Druga mogućnost je proširenje integracije, uspostava čvršćih odnosa sa zemljama izvan EU-a. EU bi također mogao reformirati svoje institucije, primjerice čineći Europski parlament snažnijim. EU će morati odlučiti kakvu budućnost želi, a zatim u skladu s tim reformirati svoje institucije. Prema nedavnom izvješću Europskog vijeća za vanjske odnose, "EU se sučeljava s krizom legitimiteta, povjerenje javnosti u EU opada već godinama, a rat u Ukrajini samo je pogoršao stvari."

Nedavno istraživanje EU Agencije za temeljna prava pokazalo je da samo 42 % građana EU-a vjeruje EU-u. To je najniža razina povjerenja u posljednjih deset godina. EU se mora suočiti s tim izazovima kako bi ostao relevantna i utjecajna sila u svijetu. To uključuje reformu gospodarskog upravljanja, sustava azila i postupka donošenja odluka. EU također treba učiniti više kako bi građanima predstavio svoje uspjehe i konkretne mjere koje poduzima u kriznim situacijama. (D.J.)