SLATINA - Nakon što su hrvatski branitelji blokirali ulaz i izlaz iz slatinske vojarne, isključili struju i vodu te prekinuli svaku mogućnost komunikacije s drugim vojarnama, nadređenim zapovjedništvom i graničnim karaulama, 16. rujna 1991. predala su se tri “oficira” i 32 vojnika, i bila je to prva oslobođena vojarna na velikom području od Koprivnice do Osijeka. Bio je to početak oslobađanja vojarni tadašnje JNA i puštanja ročnika kućama.



U slatinskoj vojarni zatečene su značajne količine naoružanja i vojnih vozila, pa su hrvatski branitelji dodatno naoružani s 2000 komada pješačkog naoružanja, deset netrzajnih topova, dvadeset minobacača, 16 različitih vozila, dva bojna oklopna vozila, oko tisuću ručnih bombi i 250 mina. U skladištu vojarne zatečeno je i oko tisuću kilograma eksploziva polivenog benzinom, ali do eksplozije, srećom, nije došlo. Dogodilo se to nakon što su pobunjeni srbočetnici u sprezi s “jugoslavenskom” armijom postavili barikade na prometnice, okupirali Voćin i desetak dana ranije na najokrutniji način pogubili 24 osobe u potpapučkim selima Balincima, Četekovcu i Čojlugu. To je rezultiralo priključenjem mnogih dragovoljaca hrvatskim obrambenim snagama i aktivnostima na oslobođenju vojarne.



Istoga dana kad je oslobođena vojarna u najužem središtu grada oslobođena je i granična karaula Zanoš u Kapincima s jednim oficirom i 17 vojnika, a sutradan i karaula Bobrovac u Noskovcima s jednim oficirom i 20 vojnika. Zauzimanjem tih vojnih objekata bez ijedne poginule osobe prestala je neposredna opasnost od zauzimanja jedine cestovne i željezničke poveznice središnje Hrvatske s istočnom Slavonijom i neprijateljskog napada na Slatinu, a osujećena je i neprijateljska namjera da Slatina postane središte tzv. SAO Zapadna Slavonija.



Obljetnica tih značajnih događanja u subotu će biti obilježena polaganjem vijenaca kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Parku 136. slatinske brigade i kod spomen-ploče na vratarnici nekadašnje vojarne. P.Ž.