Magazin
DR. SC. LJUBO RUNJIĆ, PROF. STRUČ. STUD., DEKAN VELEUČILIŠTA U ŠIBENIKU

Sudbina Zelenskog ovisi o rezultatima na bojnom polju
Objavljeno 9. rujna, 2023.

Kad je Rusija krajem veljače 2022. započela "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini, mnogima se u sjećanje vratilo doba SSSR-a kad je Moskva poduzimala slične akcije u Mađarskoj, Čehoslovačkoj… No tada se to odvijalo brzo i učinkovito, a sada se, kako vidimo, sukob pretvorio u pravi i dugotrajni rat.



Što se iz svega toga može zaključiti, između ostalog uspoređujući ondašnja vremena hladnog rata i sadašnje vrijeme kad zapad pomaže Ukrajini u oružju i novcu - pitali smo dr. sc. Ljubu Runjića, prof. struč. stud., dekana Veleučilišta u Šibeniku.

- Mislim da se nije puno promijenilo u odnosu prema razdoblju hladnog rata. Velike sile i dalje imaju ulogu svjetskih policajaca u međunarodnim odnosima. Razlika u odnosu prema sličnim sovjetskim intervencijama za vrijeme hladnog rata je u tome što Mađarskoj i Čehoslovačkoj tada, zbog straha od nuklearnog rata, nitko nije pomogao. Rusi su se ovaj put preračunali. Očekivali su blickrig, a dobili su dugotrajni i iscrpljujući rat u kojem iza Ukrajinaca neočekivano čvrsto stoji cijeli zapad. Osim hrabrih ukrajinskih boraca, ali i državnog vrha koje u prvim danima rata nije pobjeglo glavom bez obzira, ključ ukrajinskog uspjeha leži upravo u kontinuiranoj potpori zapada. I dokle god sa zapada bude stizalo oružje i novac, Ukrajina ima šansu da preživi u ovome ratu. Pitanje je jedino hoće li zapad moći pratiti tempo ovog rata jer, primjerice, Rusija ponekad u jednom danu ispali na Ukrajinu količinu streljiva koje Europa može proizvesti u mjesec dana. Štoviše, svjedoci smo da posljednjih mjeseci zbog rastućih troškova života koji su nastali kao posljedica rata u Ukrajini u zapadnim zemljama sve više pada potpora naoružavanju i financiranju Ukrajine.

MEĐUNARODNI SUDOVI


S obzirom na to da je ruska agresija na Ukrajinu brutalno kršenje međunarodnoga prava, s tog aspekta koja su moguća rješenja ili je to samo deklarativna činjenica koja u praksi, bar zasad, nema učinka na Rusiju, ili ima? Drugim riječima, što o tom pitanju može Međunarodni sud u Haagu? Neki se pozivaju i na ženevsku konvenciju o zaštiti žrtava rata iz 1949. godine, s obzirom na sve jače napade u kojima stradava sve više ukrajinskih civila...

- Put do zadovoljenja pravde je dug i na njemu se nalazi podosta prepreka. Zapravo možemo govoriti o čak četiri moguća puta. Prvi je parnica pred Međunarodnim sudom, koji je jedan od šest glavnih organa Ujedinjenih naroda, te ujedno najuglednije međunarodno pravosudno tijelo. Spomenuti Sud nadležan je za rješavanje sporova među državama, međutim da bi Rusija bila podvrgnuta nadležnosti Suda, u konkretnom slučaju potrebno je da na to da svoj pristanak, što se sigurno neće dogoditi. Iznimka je jedino zločin genocida s obzirom na to da je Rusija kao stranka Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. unaprijed dala svoj pristanak na nadležnost Međunarodnog suda o tom pitanju. Ukrajinci su stoga i pokrenuli postupak, međutim Rusija se potpuno oglušila na privremene mjere izrečene od Međunarodnog suda, uključujući i onu o hitnom prestanku vojnih djelovanja u Ukrajini, te je na taj način cijeloj međunarodnoj zajednici jasno poslala poruku da se nalazi iznad međunarodnog prava. Postupak je još uvijek u tijeku, ali Rusija i dalje osporava nadležnost Suda.

Druga je mogućnost suđenje pred Međunarodnim kaznenim sudom (ICC) koji je nadležan samo za fizičke osobe, pojedince koji budu optuženi za povredu međunarodnog humanitarnog prava (teške povrede ratnog prava, genocid, zločine protiv čovječnosti ili zločin agresije). ICC je u ožujku ove godine izdao nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog počinjenih ratnih zločina, međutim, kao i u prethodnom slučaju, teško je očekivati da će Rusija ikad pristati na takvo suđenje i izručiti svoga predsjednika. S druge strane, suđenje u odsutnosti nije moguće jer članak 63. Statuta jasno propisuje da optuženik mora biti nazočan tijekom suđenja.

Moguće je da se osnuje i ad hoc međunarodni sud prema uzoru na nama dobro poznati Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ili za Ruandu (ICTR). Spomenute sudove osnovalo je Vijeće sigurnosti UN-a koje jedino ima ovlast donošenja obvezujućih odluka za države, no Rusija, koja je jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti s pravom veta bi to sigurno blokirala. Ironično je da je tijelo kojem je dana primarna odgovornost za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti potpuno nemoćno za poduzimanje bilo kakve akcije u pogledu rata u Ukrajini. Postavlja se stoga s pravom pitanje - Who guards the guardians? (Tko čuva čuvare?) Nekakvi drugi ad hoc međunarodni sudovi, osnovani izvan krila Ujedinjenih naroda i bez pristanka Rusije, kao što je predložila Europska unija, teško da bi imali potrebni legitimitet.

Naposljetku, preostaje procesuiranje ratnih zločina pred nacionalnim sudovima. Ukrajinci su s takvim suđenjima i počeli pred svojim sudovima, ali radi se o suđenjima u odsutnosti, tako da pravda i u ovom slučaju neće biti zadovoljena jer Rusija neće nikada izručiti drugoj državi svoje državljane koji su proglašeni krivim za ratne zločine u Ukrajini.

RAT PROTIV KORUPCIJE


Ukrajini je, kako vidimo i slušamo, problem i eskalacija korupcije, Zelenski također smjenjuje vojne zapovjednike, a sve češće ga se proziva za pogrešnu retoriku, medijsku taktiku, pretjeranu samohvalu, neučinkovitu administraciju... Kako to komentirate, topi li se karizma Zelenskog? I hoće li biti prisiljen na pregovore, na kompromisni mir, na ustupke... s druge strane uključujući i Moskvu, odnosno Putina?

- Činjenica je da Ukrajina osim protiv Rusije vodi usporedni rat i protiv korupcije u vlastitim redovima. Korupcija nije ništa novo u Ukrajini, štoviše i prije rata ona je bila jedna od rak-rana ukrajinskog društva. Svaki rat, pa tako i ovaj, idealna je prilika za eskalaciju korupcije, a goleme količine oružja i novca koji se slijevaju u Ukrajinu sa zapada tome su samo dodatno pridonijele. Teško je uopće zamisliti što će tek biti kada nakon rata krene obnova Ukrajine čiji se trošak već sada procjenjuje na više od 800 milijardi dolara. Upravo zbog takvih problema nedavno je smijenjen i ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov. On je tek jedan u nizu ukrajinskih dužnosnika koji su zbog korupcije morali napustiti svoje dužnosti. To sve definitivno utječe i na popularnost ukrajinskog predsjednika Zelenskog, koji je većinu tih ljudi i postavio. Osim toga, njegovi medijski nastupi koji su mu donijeli planetarnu slavu u prvim mjesecima rata počinju mu sada činiti medvjeđu uslugu. Ipak, na njegovu karizmu, a u konačnici i političku sudbinu, najveći učinak će imati rezultati na bojnom polju. Ako ne dođe do znatnog uspjeha na bojnom polju, odnosno ako se rat produži, konačnu riječ će imati Sjedinjene Američke Države. Bez njihove pomoći Ukrajinci nemaju šanse za uspjeh u ovome sukobu i upravo stoga su oni jedini koji mogu prisiliti Zelenskog na pregovore. Hoće li se Amerikanci doista odlučiti na takav potez ovisit će o stanju na bojišnici, ali i rezultatima američkih predsjedničkih izbora koji se očekuju u studenom sljedeće godine.

Je li moguće da SAD prisili Zelenskog da krene u smjeru mirovnih pregovora? I što bi mirovni pregovori zapravo značili za zapad, što za Ukrajinu, što za Rusiju? Koliko bi ta opcija bila pobjeda ili poraz zapada, uzimajući u obzir sve što je učinio i što čini da Ukrajina pobijedi, uključujući i sankcije prema Rusiji, koje vidimo da baš i nemaju nekog prevelikog učinka, a iscrpljuju Europsku uniju, prije svih...

- SAD je jedan od najstabilnijih svjetskih političkih sustava koji je tako posložen da ne ovisi o hirovima pojedinaca, pa bio on i predsjednik države. Upravo stoga, tko god bio američki predsjednik nakon sljedećih izbora, taj će donositi odluke u skladu s američkim nacionalnim interesima i vladajućim elitama koje ga određuju jer njihov sustav jednostavno tako funkcionira. Ako zapad zbog nepovoljne ili pat-pozicije na bojnom polju prisili Ukrajince na pregovore, to će nužno morati dovesti do kompromisa, odnosno do teritorijalnih ustupaka Rusiji, a samim time i gubitka dijela ukrajinskog teritorija. Takav ishod definitivno će biti poraz za zapad i Ukrajinu, koja će se pri tome osjećati dijelom i izdanom od zapadnih saveznika, dok će s druge strane bilo kakav teritorijalni dobitak za Rusiju biti uspjeh. U svakom ratu postoje pobjednici i gubitnici, pa će tako biti i u ovom.

ZAMRZAVANJE STANJA


Uzimajuću u obzir sve što se događa, kakav bi bio vaš završni komentar?

- U ovom trenutku nalazimo se u pat-poziciji. Ni jedna od strana u sukobu trenutačno nema snage, isključimo li uporabu nuklearnog oružja, da postigne odlučujuću pobjedu kojom bi okončala sukob ili prisilila drugu stranu na pregovore. Kad-tad do pregovora će ipak doći jer tako je završila većina ratova, pa vjerujem da će i ovaj. Upravo stoga obje strane prije neizbježnog početka pregovora nastoje ostvariti što bolju poziciju na bojnom polju kako bi time osigurali i što bolju pregovaračku poziciju.

U ovom trenutku prerano je prognozirati ishod potencijalnih pregovora jer još uvijek se ne zna s kakvim će pregovaračkim kapitalom sukobljene strane ući u pregovore. Za Ukrajinu, ali i zapad, najgori scenarij bio bi "korejski scenarij", odnosno zamrzavanje postojeće situacije. Štoviše, izostanak sveobuhvatnog rješenja posijao bi sjeme za neki budući, možda još i brutalniji rat na području Ukrajine. (D.J.)
Možda ste propustili...

IRAN I IZRAEL: SMRTNI NEPRIJATELJI

Eskalacija rata u sjeni

VELEPOSLANIKOV IZBOR

Kopanje po mraku

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana