Novosti
VIŠE POZORNOSTI PROMOCIJI ZDRAVLJA I PREVENCIJI

Unatoč velikim ulaganjima u zdravstvo, učinkovitost i ishodi nalošiji su u Europi
Objavljeno 20. ožujka, 2023.

Hrvatsko zdravstvo ima najpovoljniji odnos ulaganja i opskrbljenosti brojem kreveta, doktora te CT i MRI uređaja, ali ima najlošije zdravstvene ishode među 21 europskom zemljom, pokazuje novo istraživanje dvoje stručnjaka s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.



Antonija Buljan i Hrvoje Šimović analizirali su tri aspekta učinkovitosti hrvatskog zdravstva i rezultate objavili u novom broju časopisa Revija za socijalnu politiku. Prvi je aspekt ukupna učinkovitost rashoda za zdravstvo u Hrvatskoj, koja je na najnižoj razini među promatranim zemljama Europske unije. Buljan i Šimović u tekstu objašnjavaju da je to rezultat odnosa rashoda za zdravstvo i očekivanog životnog vijeka pri rođenju. Hrvati su 2019. imali prosječno 57,4 godine zdravog života, što je znatno kraće od prosjeka EU-a koji iznosi 64,6 godina, pa čak i za 1,6 godinu kraće od podatka za 2010. u Hrvatskoj. Istodobno životni vijek 2020. u Hrvatskoj iznosio je 77,8 godine, tri manje od EU-ova prosjeka.

Drugi aspekt je troškovna učinkovitost hrvatskog zdravstva. U njoj se stavljaju u odnos rashodi za zdravstvo s brojem kreveta u bolnicama, CT i MRI uređaja kao i broj doktora na 100 tisuća stanovnika.

Pokazalo se da je Hrvatska u tome maksimalno učinkovita, dakle, ima 100 posto učinkovitosti, dok je prosjek odabranih zemalja EU-a u 2018. godini iznosio 87 posto. Međutim, u trećem aspektu, kada se analizira odnos broja kreveta, CT i MRI uređaja i broja liječnika sa zdravstvenim ishodima, učinkovitost hrvatskog zdravstvenog sustava pada na 48 posto.

To je najniža učinkovitost među odabranim zemalja EU-a, čiji je prosjek iznosio 88 posto u 2018. godini. Hrvatska bi mogla ostvarivati značajno povoljnije zdravstvene ishode, odnosno iste ishode ostvariti uz manji angažman intermedijarnih resursa, ocjenjuju autori. Broj dostupnih kreveta u bolnicama u Hrvatskoj iznad je prosjeka EU-a, što utječe na porast rashoda, a istovremeno ne doprinosi ostvarenju boljih zdravstvenih ishoda. Smanjenje akutnih stacionarnih kapaciteta u bolnicama uz istovremeno jačanje dnevnih bolnica doprinijelo bi racionalizaciji troškova i financijskoj održivosti zdravstvenog sustava bez ugrožavanja zdravstvenih ishoda, smatraju Buljan i Šimović.

Dodaju da na zdravstvene ishode utječu i čimbenici koji su izvan izravne kontrole zdravstvenog sustava. Primjerice, pušenje i konzumacija alkohola ključne su odrednice učinkovitosti zdravstvene zaštite. Hrvatska izdvaja samo tri posto ukupnih zdravstvenih rashoda u mjere promocije zdravlja i prevenciju bolesti, što je nedovoljno. Opadanje broja stanovnika te njihova nepovoljna dobna struktura u budućnosti će biti izvor pritiska na smanjenje prihoda u zdravstvu i povećanje rashoda, kažu autori i zauzimaju se za povećanje ulaganja u promociju zdravlja te prevenciju bolesti. H
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

IVAN ERGOVIĆ PREDSJEDNIK UPRAVE NEXE GRUPE

Krenuli smo prema proizvodnji
cementa koja neće štetiti okolišu

2

OBAVLJAJU SE SAMO HITNI POSLOVI

U štrajku i dalje 5000 djelatnika u pravosuđu

3

GLAVNI DRŽAVNI INSPEKTOR

Mikulić: Pravda spora, ali dostižna