Prema istraživanju Hanfe (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) predstavljenom u srijedu, 40 posto osoba pred mirovinom u Hrvatskoj planira nastaviti raditi i nakon umirovljenja, a čak 43 posto njih planira se u mirovini dodatno financijski osloniti na nekog od članova obitelji. Ovo istraživanje provedeno je 2022. godine na uzorku od tisuću ispitanika u dobi od 50 do 65 godina, dakle osoba koje aktivno planiraju ili ostvaruju mirovinu. Mjerene su tri komponente financijske pismenosti - financijsko znanje, financijsko ponašanje te odnos prema novcu. “Tek se manji dio građana pri planiranju mirovine oslanja na druge mogućnosti štednje za mirovinu, ponajprije na dobrovoljnu mirovinsku štednju. Iako vrlo visoki udio građana (84 posto) zna da postoji dodatni treći mirovinski stup i da je on dobrovoljan, njih 43 posto koji su u fazi planiranja mirovine uplaćuje dobrovoljnu mirovinsku štednju ili to za njih čini poslodavac. Najveći dio osoba koje štede u trećem stupu mjesečno izdvaja između 400 i 600 kuna, koliko je potrebno za ostvarivanje punog iznosa državnih poticajnih sredstava. Posljedica je to vjerojatno i nedovoljne upoznatosti s karakteristikama trećeg stupa, kao što je fleksibilnost uplata. Naime, iako su osobe pred mirovinom i u mirovini bolje upoznate s državnim poticajnim sredstvima na dobrovoljnu mirovinsku štednju u odnosu prema mladima, i dalje njih više od 50 posto ne zna koji je maksimalan iznos tih poticaja”, navodi Hanfa u analizi istraživanja.

Rezultati ispitivanja pokazuju kako postoji prostor za daljnje unaprjeđivanje mirovinske, ali i ukupne financijske pismenosti ispitanika u dobi od 50 do 65 godina. Vrijeme koje provodimo u mirovini relativno je dugo (u Hrvatskoj oko 21,3 godine), zbog čega je nužno što ranije započeti štednju za budućnost. No to predstavlja velik izazov s obzirom na to da mladi općenito slabo razmišljaju o mirovini. Edukacija o mirovini važna je stoga za sve dobne skupine, mlade koji tek planiraju početi štedjeti za mirovinu, kao i osobe koje se upravo spremaju u mirovinu, s obzirom na to da je izbor vrste i oblika isplate mirovina poprilično složen.

Ono što rezultate ovog ispitivanja čini još zanimljivijima je podatak kako, iako su ispitanici ove životne dobi pokazali relativno visoku razinu financijskog znanja, ipak imaju nisku razinu primjene tih znanja kroz primjereno i odgovorno financijsko ponašanje i odnos prema novcu. Ovakav nerazmjer evidentiran je i kod mlađih, rezultate čijeg je ispitivanja razine financijske pismenosti Hanfa objavila u prošloj godini. D.Kuštro