Dok se zdravstveni sustavi u Europi i zdravstvena industrija još suočavaju s posljedicama pandemije COVID-19, sustigli su ih i novi izazovi. Između ostalog, dolazi i do sve većih zahtjeva pacijenata za kvalitetnijom skrbi, potrebe ubrzanja usvajanja novih tehnologija i digitalizacije. Istaknula je to Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj na konferenciji "Trendovi u zdravstvu – izazovi i prilike". "Iako se Hrvatska može pohvaliti primjerima upotrebe tehnologije za stvaranje zdravstva za budućnost, te po stručnosti i znanju ne zaostaje za drugim zemljama svijeta, kao da se još uvijek radi o iznimkama, a ne pravilu. Dok je fokus drugih zemalja na implementaciji umjetne inteligencije, robotike i naprednih tehnoloških rješenja u zdravstvo, Hrvatskoj je u fokusu još uvijek sanacija i reforma zdravstva", dodala je Doko Jelušić.

Rezultati istraživanja dinamike zdravstvenih sustava centralno-istočne Europe koju je proveo the Economist Impact, upozoravaju na ključnu ulogu reforme financiranja zdravstvenog sustava, većeg ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu, prevenciju i dugotrajnu skrb, strateškog planiranja razvoja ljudskih potencijala, bržeg usvajanja inovativnih tehnologija i stvaranja preduvjeta za digitalnu transformaciju sustava kako bi se poboljšala kvaliteta zdravstvene skrbi i osigurali bolji zdravstveni ishodi populacije. Trendovi koji se primjećuju u ovoj godini su porast troškova proizvodnje, porast potražnje i nestašice lijekova, te promjene u regulativi. U Hrvatskoj su 67 posto lijekova generički, koji u isto vrijeme predstavljaju samo 4 posto troška zdravstvenog sustava. Kroz ovaj najuređeniji dio sustava ostvareno je 200 milijuna kuna uštede u posljednje dvije godine jer je prosječna cijena kutije generičkog lijeka ispod 5 eura. Sudionici konferencije naglasili su da je nužno zaustaviti daljnje snižavanje cijena lijekova i ugraditi mehanizam indeksacije u propise jer bi opskrba lijekovima mogla biti ugrožena. Na skupu je istaknut i nedostatak sposobnosti ispravnog praćenja ishoda liječenja pacijenata te je rečeno kako se to mora postići digitalizacijom zdravstvene skrbi. Navedeno je i kako je procijenjena učestalost karcinoma u Hrvatskoj blizu prosjeka EU-a, ali se bilježi druga najveću smrtnost od karcinoma među članicama Europske unije. U isto vrijeme izdaci za zdravstvo u BDP-u su u Hrvatskoj niži nego u drugim članicama EU-a te iznose 7,8 posto (10,9 % u EU-u). "Poboljšanje liječenja karcinoma kroz implementaciju personaliziranog pristupa za svakog metastatskog pacijenta u Hrvatskoj je svakako jedno od rješenja. Uspostava hrvatske onkološke baze podataka jedan je od ključnih dijelova koji će omogućiti smislene uvide u podatke o zdravstvenoj skrbi osmišljene za poboljšanje skrbi za pacijente", rečeno je na konferenciji. D.Pav.