Svijet
PRIJELOMNA ODLUKA ZA RAT?

Njemački i američki tenkovi bitno vojno pojačanje Ukrajini
Objavljeno 25. siječnja, 2023.
Moskva smatra da Njemačka slanjem svojih tenkova Leopard 2 Ukrajini odustaje od “povijesne odgovornosti” prema Rusiji

Njemačka je službeno najavila isporuku tenkova Ukrajini, a čini se da će to učiniti i SAD, što su odluke koje Kijev pozdravlja kao presudno vojno pojačanje, a Moskva osuđuje kao neoprezno izazivanje. Kijev mjesecima traži da mu Zapad pošalje borbene tenkove koji bi značajno osnažili ukrajinsku vojsku pruživši joj mobilnost i sposobnost proboja ruskih obrambenih linija te oslobađanje okupiranih teritorija. "Nekoliko stotina tenkova za naše tenkovske posade. To je ono što će postati prava udarna šaka demokracije", objavio je Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika Zelenskog.



Scholz: Zrakoplovi - ne


Njemačka je najavila planove slanja satnije od 14 tenkova Leopard 2 iz vlastitih zaliha, a odobrila je i saveznicima da Ukrajini šalju te tenkove njemačke proizvodnje. Cilj je opskrbiti Ukrajinu s dvije potpune bojne, koje bi djelovale u sklopu ukrajinskih oružanih snaga, priopćeno je u Berlinu. Bojna se u pravilu sastoji od tri do četiri satnije. U sklopu isporuke tenkova predviđena je i obuka ukrajinskih posada, kojom bi trebalo ubrzo početi u Njemačkoj. U sklopu paketa Njemačka će pružiti i pomoć u logistici, streljivu i održavanju tenkovskih sustava.

Dva izvora iz SAD-a rekla su da će Washington također poslati desetke svojih tenkova Abrams M1. Leoparde posjeduje 20 vojski iz cijelog svijeta. Poljska i Finska već su najavile slanje svojih primjeraka, a očekuje se da će ubrzo slijediti i druge zemlje. Britanija je već ponudila satniju svojih Challengera, a Francuska razmatra slanje Leclercsa. Mark Hertling, bivši zapovjednik američkih kopnenih snaga u Europi, procjenjuje da bi Leopardi mogli biti na bojištu u Ukrajini već u ožujku, dok bi američki tenkovi, kojima je potrebna veća logistička podrška, mogli stići za osam mjeseci.

Njemački kancelar Olaf Scholz obrazložio je u Bundestagu odluku vlade o slanju tenkova te je istodobno isključio mogućnost slanja postrojbi i zrakoplova u Ukrajinu. "To smo, kao i američki predsjednik Joe Biden, jasno dali do znanja još prije nekoliko mjeseci. Imamo rat u Europi, i to ne daleko od Berlina. Zato je moj cilj od samog početka bio spriječiti proširenje tog rata na NATO članice. I zbog toga je ispravno da ove oružane sustave nikada ne bismo isporučili sami, nego u prisnoj suradnji s našim partnerima", rekao je Scholz. Obratio se i građanima Njemačke koji "se brinu zbog ove odluke". "Imajte povjerenja u moje i odluke njemačke vlade. Ja ću se skrbiti za to da sve odluke budu i dalje donošene u dogovoru s međunarodnim partnerima", rekao je te dodao kako će i dalje pomagati Ukrajini, ali kako to neće povećavati rizike za Njemačku. Objasnio je kako će i dalje biti važno ne donositi ishitrene odluke kako bi se spriječio sukob Rusije i NATO-a, ali je dodao kako "nema matematičke" sigurnosti gdje počinje opasnost od eskalacije. Scholz je reagirao na kritike iz redova stranaka vladajuće koalicije, da je Njemačka predugo čekala s odlukom o isporuci tenkova. "Vrlo je važno da pod pritiskom ne donosimo ishitrene odluke nego da u punoj mjeri surađujemo s partnerima iz NATO-a", rekao je Scholz, dodajući da će Njemačka "uvijek biti u prvim redovima kada se radi o pomoći Ukrajini".

Uklonjen tabu


Moskva tvrdi da će isporuka modernog ofenzivnog oružja Ukrajini samo produžiti rat te odgoditi ono za što kaže da će biti njezina neizbježna pobjeda. "Odabir Berlina znači konačno odbijanje Njemačke da prizna svoju povijesnu odgovornost prema našem narodu za strašne nacističke zločine u II. svjetskom ratu te prepuštanje zaboravu teškog puta poratnog pomirenja između Rusa i Nijemaca. Uz odobrenje vodstva Njemačke, borbeni tenkovi s njemačkim križevima ponovno će biti poslani na ‘istočnu frontu‘, što će neizbježno rezultirati smrtima ne samo ruskih vojnika, već i civilnog stanovništva", ističe ruski veleposlanik u Njemačkoj Sergej Nečajev. Priopćili su kako odluka Berlina znači da odustaje od svoje "povijesne odgovornosti Rusiji" koja proizlazi iz nacističkih zločina u II. svjetskom ratu. Veleposlanstvo kaže da će zbog slanja tenkova sukob dosegnuti novu razinu i dovesti do "trajne eskalacije". "Ta iznimno opasna odluka podiže sukob na novu razinu i proturječi izjavama njemačkih političara o nespremnosti da Njemačka bude uvučena u sukob. To uništava ostatke međusobnog povjerenja, nanosi nepopravljivu štetu ionako teškom stanju rusko-njemačkih odnosa i baca sumnju na mogućnost njihove normalizacije u doglednoj budućnosti", rekao je. Anatolij Antonov, ruski veleposlanik u Washingtonu, naveo je da bi isporuke američkih borbenih tenkova bile "još jedna očita provokacija". "Očito je da nam Washington namjerno pokušava nanijeti strateški poraz", kaže Antonov.

Zapadni dužnosnici koji podupiru slanje tenkova odbacuju prijetnje Moskve kao bahatost, tvrdeći da Rusija već vodi rat u Ukrajini punom snagom i da ju je Zapad odvratio od napada na NATO ili korištenja nuklearnog oružja. Osim vojnog značaja, odluka o slanju tenkova uklanja jedan od posljednjih tabua zapadne podrške: protivljenje isporukama oružja koje ima uglavnom ofenzivnu, a ne obrambenu svrhu. Saveznici su samo prošlog tjedna obećali novu vojnu pomoć vrijednu nekoliko milijardi dolara, što nije uključivalo tenkove.

Igor Bošnjak
RUSI TVRDE DA NAPREDUJU U BAHMUTU
Guverner okupirane ukrajinske regije Donjeck Denis Pušlin tvrdi da paravojna skupina Wagner napreduje u gradu Bahmutu te da se borbe vode u četvrtima koje su prethodno držali Ukrajinci. “Borbe se već vode na periferiji i u četvrtima koje je donedavno držao neprijatelj”, rekao je Pušilin. Područje Bahmuta poprište je najžešćih borbi u 11 mjeseci dugom ratu, pa njegova sudbina ima veliku simboličnu važnost i za Kijev i za Moskvu, iako zapadni vojni analitičari ističu da taj grad, koji je prije imao oko 70.000 stanovnika, strateški nije značajan. Pušilin kaže da je zauzimanje Soledara omogućilo blokiranje ukrajinskih opskrbnih lanaca.

STOLTENBERG: VIŠE ULAGATI U OBRANU
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg očekuje da će države članice Saveza povećati svoj cilj izdvajanja za obranu, koji trenutačno iznosi dva posto BDP-a, kada se sastanu na samitu u Vilniusu u srpnju, rekao je za Die Welt. “Cilj od dva posto bio je za jedno desetljeće, dakle do 2024. godine, pa ga sada moramo ažurirati”, rekao je. Stoltenberg ističe i kako još ne može reći što će se države članice NATO-a dogovoriti. “Ali pretpostavljam da će to biti ambiciozniji cilj nego dosad, jer svi vide da moramo više ulagati”, dodao je. Od ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine mnogi su saveznici povećali svoje vojne izdatke.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ČAMCIMA EVAKUIRAJU STANOVNIKE

Velike poplave u Guangdongu u Kini

2

PRIZNAO ODGOVORNOST ZA PROPUSTE KOJI SU OMOGUĆILI HAMASU DA NAPADNE IZRAEL

Ostavka šefa obavještajaca

3

PROŠIRENJE EU-A I “PUNA IZVEDBA” SCHENGENA

Slovenija poziva susjede na ukidanje kontrola na granici