Novosti
GOSPODARSKA I MONETARNA KRETANJA

Plaće bi uskoro trebale rasti, a inflacija će biti niža nego u zemljama izvan eurozone
Objavljeno 9. siječnja, 2023.
”Umirovljenici će među prvima vratiti ono što izgube inflacijom”, prognozira Nestić

Početak ove godine prolazi u znaku uvođenja eura kao nacionalne valute u Hrvatskoj. Konverziju su obilježila poskupljenja brojnih proizvoda, ali i najave Vladinih mjera koje bi trebale zaustaviti neopravdano podizanje cijena i umiriti građane.



Ostali učinci ulaska Hrvatske u eurozonu trebali bi se vidjeti uskoro, a jedan od njih mogao bi biti i nešto niža inflacija koja je prošle godine probijala dugogodišnje rekorde. Ekonomski i financijski stručnjaci ponavljaju kako, unatoč prvim šokovima, ulazak u eurozonu donosi novi optimizam Hrvatskoj, u vrijeme kada su pandemija, a potom i ruska agresija na Ukrajinu, izazvali globalne gospodarske, političke i društvene poremećaje.

Dvostruka korist



Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe da je ulazak u europodručje vrlo važna reforma. "Ta monetarna reforma nije puko pretvaranje kuna u eure, nego je vrlo važna institucionalna reforma, jer se radi o ulasku u novo institucionalno područje koje ima mehanizme za borbu protiv različitih vanjskih šokova. Primjerice, inflacija se pojavila kao ozbiljan problem i pitanje koje počinje ponovno zabrinjavati kreatore javnih politika. Vlada tu ne može mnogo učiniti, niti može, niti treba, ali monetarna vlast može. Ulaskom u europodručje svi ekonomski akteri znaju da će se borba protiv inflacije, koja je glavni cilj Europske središnje banke, biti učinkovitija unutar europodručja i na taj način zaštititi hrvatske ekonomske aktere, osobito građane, na najbolji mogući način u danim okolnostima, nego da smo izvan europodručja. To se već sada pokazuje", ističe Novotny, posjećajući da je, recimo, u Srbiji inflacija "eksplodirala", kao u u Mađarskoj. Pojašnjava kako će one zemlje koje su izvan europodručja imati više stope inflacije nego Hrvatska koja je sada u europodručju. To je bitna korist koje nije bilo prije godinu dana, niti se razmatrala zato jer prijetnje inflacijom tada još nije bilo, smatra Novotny.



 

Tom optimističnijem pogledu u budućnost priključuje se i znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta Danijel Nestić, koji kaže kako prognoze pokazuju da će plaće rasti, jer je inflacija sada 13 posto zbog energetske krize i rata, ali je očekivano da će se smirivati. Ono što je najvažnije, prema njegovim riječima, rast plaća bi trebao u drugoj polovini ove godine pobijediti inflaciju, ako se stvari budu razvijale kako se očekuje. "Nominalni rast plaća bit će veći od inflacije, što znači da bi realne plaće trebali početi rasti. Takva su očekivanja. Uvijek nas nešto može iznenaditi - zato ovo i jesu prognoze, no ja sam optimističan. Realno smo sada u minusu četiri posto, no ako se inflacija počne smanjivati, posebice zbog manjka radnika, plaće bi trebale nastaviti rasti. Pritisci su veliki i problem manjka radnika rješava se rastom plaća", predviđa Nestić.

Dodaje kako je prelazak na euro u Hrvatskoj gotovo tehnička operacija te prvotno nema izravne uzročno-posljedične veze između uvođenja eura i posebice rasta plaća. No, ako se dogodi ono što svi očekujemo, a to je i da euro pomogne hrvatskom turizmu, izvoznom sektoru, a onda i cijelom gospodarstvu, kao i da smanji kamatne stope, jer je sada cijeli svijet u fazi povećanja kamatnih stopa, to će biti bitno. "Jer to bi se mnogo više prelilo nego sada kada imamo euro. Za očekivati je određeni rast kamatnih stopa, jer je to ‘priča iz cijele Europe‘. No, to će biti mnogo blaže nego što bi bilo da smo ostali u kuni. Mi ćemo imati benefit iz dva razloga, prvo zato jer smo dio velikog područja, zato što imamo euro i na neki način zaštitu cijelog tog sustava. Druga stvar je da se trenutačno jako mnogo kuna slilo u banke koje, da se tako izrazim, ‘plivaju u novcu‘. Zbog toga kamatne stope neće toliko rasti i sigurno su niže nego što bi bile da su u kunama, tj. uvođenje eura povoljno će se odraziti na kamatne stope kod nas", ističe Nestić, a kaže da će se to preliti i na plaće. Ovo apsolutno vidi kao jednu novu situaciju, za koju vjeruje da će povoljno djelovati na naše gospodarstvo, i to najprije u već spomenutim sektorima, gdje je to vrlo očigledno.

Kratka recesija


On također ističe kako sve trenutačne naznake govore kako bi recesija mogla biti blaga i kratka, a i nešto drukčija od prijašnjih, jer se događa kroz realni pad plaća, a ne kroz zaposlenost. Naime, ranije smo imali gubitke zaposlenih, a Nestiću se čini najvjerojatnijim kako bi eventualna recesija ipak mogla proći bez velikih padova zaposlenosti. Kada je, pak, riječ o pomoći države onima najugroženijima - umirovljenicima - u ublažavanju udara inflacije, podsjeća da se mirovine usklađuju svakih šest mjeseci.

“Sukladno rastu plaća i inflaciji, rast mirovina je blago zaostajao za inflacijom. I od početka godine usklađivanje će biti nešto ispod inflacije, jer inflacija raste brže nego plaće. No, ako se dogodi ono što očekujem - da će plaće u drugoj polovini godine rasti brže od inflacije - to će se preliti, a usklađivanje mirovina bit će veće od inflacije. Time će se vratiti izgubljeno, a umirovljenici su dobili i dodatke, obiteljske mirovine će rasti, a najniža mirovina je povećana. Tako da će ovim mjerama umirovljenici među prvima vratiti ono što izgube inflacijom”, smatra Nestić.

Igor Bošnjak

Danijel Nestić

znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta

Realno smo sada u minusu četiri posto, no ako se inflacija počne smanjivati, posebice zbog manjka radnika, plaće bi trebale nastaviti rasti. Pritisci su veliki i problem manjka radnika rješava se rastom plaća.

CIJENE NEĆE PADATI, ALI ĆE MANJE RASTI
Financijski savjetnik Danko Sučević za HTV je rekao kako će se pad inflacije u Hrvatskoj događati kad i u ostalim zemljama EU-a. “No to ne znači da će cijene padati, nego će manje rasti. Dugoročno uvođenje eura utjecat će na smanjivanje, odnosno nepovećavanje inflacije. Cijena bilo čega, pogotovo u maloprodaji, prije svega rezultat je potražnje i ponude. Nutella se uvijek uzima kao primjer. Ako je ona u Njemačkoj jeftinija, to je zbog toga što je tamo ili veća ponuda ili manja potražnja, a sigurno znamo da je tamo veća ponuda zamjenskih proizvoda za Nutellu. Treba nam veća konkurencija. Ulaskom u Schengen i eurozonu ta će konkurencija biti veća u Hrvatskoj. Jer barijere ulaska svih drugih konkurenata proizvođača od Nutelle sad su niže, oni ne moraju više preračunavati eure u kune i raditi posebne cjenovne politike za ulazak u RH. Mislim da je uvođenje eura generalno jako dobra gesta i da možemo očekivati jako dobre vijesti i biti optimistični”, ističe.

INTERES INVESTITORA
Plaće će općenito konvergirati, kaže Damir Novotny, dodajući kako se to isto dogodilo i Sloveniji nakon ulaska u europodručje, kao i Slovačkoj. Prema njegovim riječima, plaće konvergiraju već dulje vrijeme i u Hrvatskoj, pa se za istu razinu produktivnosti mogu očekivati vrlo slične plaće. “Recimo, Slovenci su nakon ulaska u europodručje i Schengen počeli masovno dnevno migrirati na rad u južnu Austriju i Italiju. Tako da će se plaće zapravo, s jedne strane, povećavati zbog ubrzavanja konvergencije - približavanja, a s druge strane zbog, u srednjem roku povećanog, očekivanog interesa industrijskih investitora za hrvatsko tržište, kao i za otvaranje novih radnih mjesta. To je bio slučaj u Sloveniji i Slovačkoj, pa će biti i u Hrvatskoj”, zaključuje Novotny.

Možda ste propustili...

TRAŽE NAKNADU ZBOG REGULACIJE CIJENE ENERGENATA

Petrol bi 56 milijuna eura odštete

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

UMIROVLJENICI OČEKUJU “POVIŠICU”

Prosječna mirovina bit će veća za približno 23 eura

2

KAMPANJA SVJETSKE ORGANIZACIJE ZA ZAŠTITU PRIRODE

More bi ubrzo moglo biti prazno

3

ANTIKORUPCIJSKO VIJEĆE

Petrov: MOL presudom dobio samo dva posto traženog