Kultura
U OSIJEKU ZAVRŠIO 2. MJESEC ŽIDOVSKE KULTURE

Raznoliki program protiv diskriminacije i asimilacije
Objavljeno 26. rujna, 2022.
Za kraj je izvedena predstava “Gospođa Roza” s Jelisavetom Sekom Sablić

Predstava "Gospođa Roza" zatvorila je 2. Mjesec židovske kulture u Osijeku, a njezina je glavna glumica, legenda scene Jelisaveta Seka Sablić, oduševila puno gledalište Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića.



U predstavi koju je režirao njezin sin Stefan Sablić ona glumi lik Roze, Židovke koja je prije Drugog svjetskog rata bila prostitutka, potom preživjela užase Auschwitza, a pod stare dane čuva djecu prostitutki. Nakon predstave nam je Seka Sablić otkrila kako ne pamti kad je posljednji put bila u Osijeku te da je to moralo biti davno kad je gostovala kao stalna članica Ateljea 212.

- Prvi moj dodir s pričom o Rozi bio je prije puno godina kad sam bila jako mlada i gledala film sa Simone Signoret, koja je igrala gospođu Rozu. Tada nisam puno razumjela, ali sam potpuno razumjela jednu scenu koja mi je vrh vrhova svjetske literature: kad dolazi otac koji je ubio dječakovu majku, odležao robiju i želi vidjeti sina Muhameda, a Roza ga procijeni da on nije zaslužio imati to dijete i izmisli lukavu žensku priču da je dječaka umjesto u muslimanskoj odgajala u židovskoj vjeri. Otac užasnut odlazi i, u knjizi, on umire od srčanog udara. To je vrhunska groteskna scena, zapravo lekcija ljudima za sva vremena, za sve rase i sve te glupe probleme kojeg je tko podrijetla, jesi li ovo ili ono...

Iz jedne obične žene izišla je tolika ljudska ljepota. Knjiga "Život je pred tobom" Romaina Garyja doista je vrhunska i treba ju pročitati. Moj sin Stefan ju je s velikom lakoćom dramatizirao - ispričala nam je Sablić i dodala kako je prema istom djelu Sofia Loren snimila film za Netflix, ali u njemu nema spomenute scene, nego film prati posve drugu priču.

Nakon tri tjedna raznolikog programa, koji je uključivao izložbe, predavanja, predstave, filmove i aktivnosti za sve dobi, pitali smo organizatoricu manifestacije Nives Beissmann kako je zadovoljna.

- Imali smo 30 različitih aktivnosti kroz tri tjedna, bilo je 1200 posjetitelja, što je posve pristojna brojka. Moglo bi biti i više, predavanja su nam bila slabo posjećena, ali kako bi naši predavači znali reći: i za nekoliko zainteresiranih isplati se doći, jer tih nekoliko je naučilo i čulo ono što su htjeli čuti. Mislim da od predavanja ne trebamo odustati jer na kraju postignu svoj cilj. Naravno da su neki sadržaji bili atraktivniji, kao filmovi, glazbene večeri ili predstave, ali uvijek nastojimo da bude raznoliko. Imali smo dvije prekrasne izložbe, koje nam je omogućilo Veleposlanstvo Države Izrael, a otvorenja su bila lijepo popraćena. Tako da, kad pogledamo unatrag, možemo biti jako zadovoljni svime. Ustrajat ćemo na raznolikosti: da bude i edukativnih i zabavnih sadržaja. Isto tako, nastojat ćemo da uspijemo zadržati taj ritam da i dalje organiziramo Mjesec židovske kulture, da se ne vratimo na to da bude samo Europski dan židovske kulture - rekla je Beissmann.

Naime, ova mlada manifestacija izniknula je iz Europskog dana židovske kulture i baštine, koji se početkom rujna obilježava u 27 europskih zemalja i više od 280 gradova.

- Nitko u Europi ne radi mjesec židovske kulture, bar koliko je meni poznato. To je naraslo na neki način slučajno. Mi smo prikupljali program za svoje Dane i počelo je eskalirati, shvatili smo da imamo tjedan, pa dva, pa tri, tako da je naraslo na mjesec. Inače Dani nisu bili ovoliko posjećeni, iako su naša ciljana publika bili sugrađani, a ne samo naši članovi. To je bilo nešto što bismo mi pripremili vlastitim snagama, recimo kad je tema bila židovska kuhinja. Funkcioniralo je, ali ne toliko. Naše mogućnosti oglašavanja nisu velike; sve je to sitno, plakatići i online najave. Potom je Nives dobila ideju da dopunimo program još nekim događanjima, Veleposlanstvo nam je ponudilo izložbu, tako da smo se 2020. dogovorili s Gradom Belišćem, gdje se za Dan grada uvijek fokusiraju na jednu od manjina, pa smo mi bili na redu. Tada smo uvidjeli da imamo kanala i mogućnosti za donijeti neke sadržaje, raspitali smo se i ispostavilo se da preko Veleposlanstva osim izložbi možemo dobiti filmske projekcije. Kad smo počeli s tim, program se počeo popunjavati i tako je nastao Mjesec židovske kulture - kaže predsjednik Židovske općine Osijek Damir Lajoš.

- To je nešto što mi radimo iz čistog altruizma i možemo si na neki način priuštiti. Svidjelo nam se što nam se dogodilo. Velik dio se odradi volonterski, ali doista vrijedi. Kad malo riskiraš i upustiš se u to, počneš surađivati s organizacijama poput Fade Ina, s kojima smo radili Muzej osobnih priča. Mi smo mala zajednica, sve nas je manje, budući da se mnogi asimiliraju u miješanim brakovima i slično. Htjeli smo podsjetiti i njih i građanstvo na vrijednosti židovske kulture i tradicije. Cilj naše manifestacije je predstaviti našu zajednicu i njezine posebnosti. Naglašavanjem sličnosti boriš se protiv diskriminacije, a naglašavanjem različitosti boriš se protiv asimilacije. Nama je bitno i jedno i drugo, a ovo je ispalo kao spoj svega toga. Imamo otvoren program i izgledamo kao drugi festivali, ali naglašavamo svoj doprinos te se tako borimo i protiv jednog i protiv drugog - pojasnio je Lajoš.

Tanja Kvorka
Možda ste propustili...

U ZAGREBU JE POČEO FESTIVAL 35. GAVELLINE VEČERI

Donosi 12 recentnih uspješnica

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

14. SUSRET HRVATSKOGA DUHOVNOGA KNJIŽEVNOGA STVARALAŠTVA "STJEPAN KRANJČIĆ"

U Slavoniju idu nagrade za poeziju i putopise

2

DVA ROMANA SAŠE JAKŠIĆ

Moje priče imaju sretan kraj, ali on nije bajkovit

3

U ZAGREBU JE POČEO FESTIVAL 35. GAVELLINE VEČERI

Donosi 12 recentnih uspješnica