Magazin
DOC. DR. SC. ERNEST VLAČIĆ, VELEUČILIŠNI PROFESOR IZ ZAGREBA

Vladin paket mjera neće ozbiljnije poremetiti tržišne mehanizme
Objavljeno 17. rujna, 2022.

Izazovna vremena traže i izazovne mjere! U takvim vremenima i izazovne mjere koje pojedine vlade poduzimaju normalna su i uobičajena reakcija odgovornih vlada prema svojim građanima. Je li se moglo ranije reagirati i eventualno na drukčiji način, teško je sada ustvrditi, posebno zato što svaka vlada u okviru EU-a ima svoje nacionalne specifikume, s različitim izazovima s kojima se susreću, kao i različitim razinama građanskog standarda - kaže dr. sc. Ernest Vlačić, sveučilišni docent i veleučilišni profesor iz Zagreba, suosnivač i direktor razvojno-istraživačke organizacije Novamina - Centar inovativnih tehnologija.



Neke su od mjera EU-a drastične (ograničavanje grijanja, rasvjete, zamrzavanje cijena...), neke su samo deklarativne, no kakav je ukupni dojam - je li EU reagirao na vrijeme, je li pretjerao sa sankcijama (ekonomskim) Rusiji pa sad plaća danak, najviše u području energetike...?

- Što se tiče združene politike EU-a, prvenstveno u smislu sankcija Rusiji, problem nije nastao jučer. Poznato je već duži niz godina da je Europa, primjerice, energetski i mineralno (rudno) osjetljiv i siromašan kontinent te da svoju konkurenciju gradi na visoko razvijenom gospodarstvu, tehnološkim inovacijama i razvijenim trgovačko-geopolitičkim vezama s ostatkom svijeta. Neujednačenost u razvojnim strategijama i, opetovano, specifičnosti zemalja članica EU-a, te konzekventno tomu sporo donošenje važnih strateških odluka, Europu su u prošlosti, i morat ćemo se pomiriti s time u doglednoj budućnosti, stavile u relativno nezavidan globalni blokovski položaj. Stoga se ovako ranjiva Europa, pred geopolitičkim interesima svjetskih blokova, suočena s izazovom ukrajinsko-ruskog sukoba, našla u svojevrsnoj moralnoj dubiozi, u kojoj se trebalo odrediti kojim će obuhvatom i intenzitetom svojem donedavno respektabilnom trgovinskom partneru i "susjedu" nametnuti krajnje nepopularne sankcije. Vjerojatno se pretpostavljalo da će sukob kratko trajati, da će posljedično veće sankcije biti nepotrebne, ili će one biti samo pro forma, i da će se uskoro sve vratiti na normalno stanje. Vidimo, međutim, da problemi eskaliraju, najviše na energetskom planu. Stoga je uvedena štednja ili ekonomičnost u energetskoj potrošnji, između ostalog, koja je u nekom širem kontekstu dodatni čimbenik prema ostvarenju onoga što je ionako bilo vodeća strateška agenda EU-a, a to je Zelena tranzicija. U njoj ostvarenje neutralnosti ugljičnih emisija do 2050. i težnja energetskoj samodostatnosti čine krovne ciljeve. Slično vrijedi i za hranu kroz program "Od polja do stola" i dr.

TIHO ODUSTAJANJE


Što se RH tiče, Vlada je donijela novi paket kriznih mjera pomoći najugroženijima. U kojoj će mjeri ta pomoć uspjeti zaštititi građane, javni i Vladin sektor te gospodarstvo i "omogućiti mirnu predvidljivu jesen i zimu", kako kaže premijer Plenković apelirajući na sveopću odgovornost u društvu...?

- Osobno pozdravljam mjere, kao što sam pozdravljao mjere koje je Vlada i u nedavnim kriznim trenutcima osmišljavala i primjenjivala. Je li se moglo učiniti nešto bolje, klasično je i uvijek postojeće pitanje. No slično kao u nedavna vremena, zamjeram Vladi što u takvim kritičnim trenutcima ne konzultira sve resurse koji joj stoje na raspolaganju, neovisno iz kojeg miljea dolaze, jer se ipak radi o izvanrednim trenutcima, kada osim ekonomskih segmenata može biti ugrožen socijalni mir, pa i nacionalna sigurnost. Takve bi sveobuhvatne konzultacije, u smislu uključenost = posvećenost/opredjeljenje, osigurale konsenzualnu potporu i umanjile kritike javnosti i struke, koje su, ipak treba naglasiti, u ovom slučaju znatno izostale. Nešto se glasnije čuju kritike na račun cijena prehrambenih proizvoda i cijena energenata, s čime mogu biti u dijelu suglasan, jer u konačnici tržište u dobroj mjeri može to prirodnije i samo regulirati.

Ukupno uzevši, svaka je kuna olakšanja dobro došla građanima, pogotovo kad je ona od tih istih građana prethodno uplaćena u proračun, a s druge strane nam Plan oporavka i otpornosti, kako sama riječ govori, treba fleksibilno stajati na raspolaganju, posebno gospodarstvu. Učimo iz niza ekonomskih kolegija, ali i životnih situacija, da nas mjere štednje, kao naciju i/ili osobno, neće razvijati, no u jednom je trenutku ipak potrebno zategnuti pojas kako bi se udahnulo malo potrebnog zraka za dalje.

Mali osvrt na riječi "omogućiti mirnu predvidljivu jesen i zimu". Naime, ne postoje više predvidljiva vremena, jer je dobro poznato da živimo u tzv. VUCAG vremenima, gdje predvidljivost više nije modus vivendi suvremenog globalnog življenja, naprotiv. S takvim se scenarijem svi prije ili poslije moramo suživiti, u čemu promjena treba postati glavni katalizator ponašanja i življenja, a time i sve brža adaptabilnost. Što budemo agilniji, i s manje stresa prihvaćali munjevite promjene, bit ćemo zadovoljniji i uspješniji. Posljednji trend koji se pojavio u suvremenim zemljama - quiet quitting, ili, prevedeno na naški, "tiho odustajanje", posebno u mladih generacija, upućuje na radikalnost promjena, pri čemu čovjek sebe stavlja na prvo mjesto, čak i pod cijenu da ne bude financijski ili materijalno kompenziran.

MUKE PO INFLACIJI


S mjerama, odnosno državnim intervencionizmom, u svezi: dokle smiju ići intervencije da se u većoj mjeri ne poremete zakoni tržišta, ekonomska stabilnost, poslovni subjekti, menadžerstvo, ali i rast BDP-a, razvoj..., kako na razini EU-a tako i pojedinačno, u članicama, uključujući i RH?

- Ovo što je Vlada dosada lansirala, prema mom mišljenju, nije paket mjera takvog intenziteta da bi ozbiljnije mogao poremetiti tržišne mehanizme, eventualno se tim mjerama inflacija još neko vrijeme može blaže poticati, odnosno ona s njima neće jenjavati željenom dinamikom. To vrijedi kako za Hrvatsku tako i za ostatak članica EU-a. Primjerice, prema HICP-u (EU harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena), inflacija je u eurozoni porasla na 8,9 % u srpnju 2022. u odnosu prema 8,6 % u lipnju iste godine. Ne treba sada isticati koji su segmenti osjetljiviji na inflaciju, a koji nisu, osnovne su simulacije prije njihova uvođenja to mogle istaknuti. No svakako je trebalo uzeti u obzir nekoliko kriterija, a to su: ugroženost populacije, utjecaj koji ta odabrana populacija ima i razina inflatorne prijetnje koja vrijedi za zadanu skupinu, pri čemu pretpostavljam da je Vlada o svemu tome vodila računa.

Hrvate, kao i ostale građane EU-a, najviše zabrinjava inflacija, odnosno rast cijena i troškova života, no potpora euru u Hrvatskoj ostaje na istoj razini, od 52 posto, pokazuju rezultati Eurobarometra nedavno objavljeni. To ulijeva optimizam uoči ulaska u eurozonu i Schengen, u siječnju iduće godine, no mnogi upozoravaju i na opasnost od dugoročne recesije... Vaš komentar?

- U pravu ste! Inflacija zaista najviše u ovom trenutku donosi glavobolje i velike frustracije građanima, nagriza njihovu dugogodišnju mukom ostvarenu ušteđevinu, i pri tome ih tjera prema nekim nepopularnim rješenjima, kao što su panično ulaganje u nekretnine, na primjer. Na razini eurozone hrana (>11 %), transport (>12 %) i posebno troškovi kućanstva (>17 %) doživjeli su najviše indekse inflatornog porasta, a slično je i kod nas, s manjim odstupanjima. Ipak, pojavili su se optimistični znakovi jenjavanja inflacije, koja bi do kraja godine, ako ne i ranije, mogla splasnuti.

Ulazak u eurozonu i shengenski prostor definitivno je velik uspjeh za Hrvatsku, bez obzira na to što ćemo u prilagođavanju izgubiti malo komoditeta na koji smo naviknuli. No dugoročno gledano, to su pravi i jedini potezi koje je trebalo povući u kontekstu ubrzane gospodarske i teritorijalne integracije s Europskom unijom. Često napominjem da je socijalna i kulturološka integracija jednako važna, no ona uza svu svoju fascinantnu raznolikost treba posjedovati određene zajedničke nazivnike kako bismo se mogli bolje povezivati i zbližavati, a to je prvenstveno zajednički jezik. Dobro služenje tim zajedničkim jezikom nam u EU-u omogućava učinkovitije tržišno djelovanje, no to se često zanemaruje, odnosno ne naglašava dovoljno. Stoga vjerujem u mlade, koji su zalog budućnosti, pri čemu oni u dobrom djelu vrlo pristojno govore engleski (koji je postao sine qua non komunikacije u mladih), no i dalje treba sustavno i intenzivno raditi i ulagati s ciljem postizanja kohezije korištenjem zajedničkog jezika.

TRPLJENJE I NADANJE


Gledajući širu sliku svega što se događa, tko će platiti najvišu cijenu preživljavanja u ovim teškim vremenima koja su pred nama...?

- Mogao bih populistički izjaviti da su to oni mali, obični građani, kojima plaće i mirovine neće rasti dinamikom rasta cijena energenata i živežnih namirnica. No nisu samo oni ti koji će podnositi posljedice trenutnog poremećaja, u pitanju su i mnogi gospodarski subjekti, posebno oni s intenzivnom energetskom potrošnjom, koji nisu predvidjeli takve tržišne disrupcije, i nisu se na vrijeme pripremili i prilagodili. Zatim, trpjet će svi oni koji posjeduju nešto ušteđevine, kojima je te iznose sad već ozbiljna inflacija znatno erodirala. Nadalje, ako kriza traje predugo, onda u takvim situacijama nastradaju i svi drugi segmenti društva, industrija zabave, kultura..., ali i turizam i ugostiteljstvo.

Koliko god sadašnja situacija bila teška, vjerujem da će glavni okidač za ovakvo stanje, sukob u Ukrajini, izgubiti u idućih nekoliko mjeseci primat u jačanju trenutne krize. No, kako sam već spomenuo, vremena su vrlo neizvjesna i nova kriza može vrlo brzo udariti. Primjerice, pogoršanje u odnosima Kina -Tajvan - SAD, Izrael - Iran i slični geopolitički izazovi potencijalno su uzročnici novih globalnih drama. A onda ćemo se ponovo morati prilagođavati, promptno reagirati i pronalaziti najbolja rješenja. I bez obzira na to što dežurni euroskeptici propovijedili prije i sada, u trenutcima sadašnjih i budućih poremećaja dobro je biti dijelom EU asocijacije, i s njom zajedno tražiti rješenja u nadilaženju problema u borbi s krizama. (D.J.)
Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: RECESIJA PRED VRATIMA

Odgovorne države znaju kako izbjeći najgore

S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Omogućiti globalnu sigurnost opskrbe hranom i energijom

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Omogućiti globalnu sigurnost opskrbe hranom i energijom

2

RAZGOVOR: VELIMIR SRIĆA

Ponekad je bolja gorka istina nego lažna nada

3

RAZGOVOR: MARKO TOMLJANOVIĆ

Nismo imuni na globalne gospodarske šokove