Ekonomija
SLAVONSKO-BARANJSKI RATARI U NEVJERICI

Nakon cijene ulja snižena je
i otkupna cijena suncokreta
Objavljeno 12. rujna, 2022.
Suncokret je proljetos bio jedna od najpoželjnijih kultura kod proizvođača

Sjetva uljane repice, žetva suncokreta i soje, pripreme za berbu kukuruza, odnosno početak sjetve pšenice, uz najnoviju cijenu suncokreta, aktualnosti su na slavonsko-baranjskim poljoprivrednim površinama.



Ratari još uvijek rezimiraju neuobičajeno sušno razdoblje zbog kojega im 2022. godina sigurno neće ostati u dobrom sjećanju.

Potvrđuje to i Igor Mikulić, viši stručni suradnik Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a, Županijske komore Osijek. "Posljedice iznimno sušnih proljeća i ljeta poljoprivredni proizvođači egzaktno mogu vidjeti u žetvi jarih kultura koja je u jeku na slavonskim i baranjskim poljima. Urodi su, bar prema prvim pokazateljima, nerijetko i upola manji nego prošle godine. Posebice kada je riječ o soji", kaže, naglašavajući kako je proizvodnja soje ove godine organizirana na većim površinama nego godinu prije. Ove će godine, naime, soja biti požeta s 91.200 hektara, što je pet tisuća hektara više nego 2021. godine. Prinosi se kreću od 1,5 do 2,5 tona po hektaru. Jedna od rijetkih kultura na koje suša nije toliko negativno utjecala je suncokret.

Kukuruzu nema spasa


- U Hrvatskoj je pod suncokretom ove godine 53.100 hektara, što je 26 posto više nego prošle godine, kada je ta uljarica posijana na približno 42.000 hektara. Do sada je ovršena približno polovina tih površina i prinosi se kreću od približno dvije tone, na lokacijama koje su bile izložene ekstremnom nedostatku vlage, pa sve do četiri tone po hektaru - ističe Mikulić.

Podsjeća i kako je suncokret proljetos, u vrijeme sjetve, bio jedna od najpoželjnijih kultura kod naših proizvođača. Tome je tada pridonijela prvenstveno visoka cijena zrna suncokreta na burzama, uglavnom izazvana ruskom agresijom na Ukrajinu, koja je, treba podsjetiti, najveći europski proizvođač suncokreta i suncokretova ulja. No dogodilo se nešto drugo. Na kotaciji kupovnih cijena tvrtke Žito, objavljenoj u petak (9. rujna), cijena zrna suncokreta snižena je na 4,10 kuna. Prije uvođenja Vladinih mjera ograničavanja cijena osnovnih namirnica, a među njima i jestivog ulja, cijena suncokreta koji je otkupljivan od proizvođača bila je 4,5 kuna za kilogram. Snižavanjem cijena ratari uopće nisu oduševljeni.

Već poodavno se zna kako za kukuruz već dugo nema spasa.

- Kukuruz će biti požet ili obran s ukupno 288 tisuća hektara. Riječ je o površini koja je oko pet posto manja u odnosu na prošlu godinu, kada smo pod kukuruzom imali 300 tisuća hektara. O prinosima koji se mogu očekivati može se samo nagađati, premda je očigledno da će oni biti još niži nego prošle godine, u kojoj ratari nisu imali zavidne urode kukuruza - tvrdi Mikulić.

Za razliku od kukuruza, kiše koje su pale u kolovozu ipak su pomogle šećernoj repi. Urodi se kreću od 50 do 60 tona po hektaru, što je, ipak, daleko od rekordne 2020. godine, kada su naši ratari po hektaru proizvodili 75 tona šećerne repe. Površine pod šećernom repom smanjene su i ove godine u odnosu na 2021. i čini se da ta kultura postaje sve rjeđe na našim poljima. Lani je pod repom bilo više od deset tisuća hektara, a ove godine nešto manje od devet tisuća hektara. Znatno su sužene površine i pod uljanom repicom. U HGK-u kažu kako je uljana repica do sada posijana na površinama koje su, prema procjeni, još manje nego prošle godine.

Siju zbog plodoreda


- Ove godine požeta je s 24 tisuće hektara. Riječ je, treba podsjetiti, o upola manjoj površini nego što je proizvodnja te uljarice bila 2020. godine, a, primjerice, 2018. godine bila je požeta s gotovo 56 tisuća hektara. Površine pod uljanom repicom proteklih godina smanjuju se uglavnom zbog bolesti i nametnika koji napadaju tu kulturu, odnosno nedostatka adekvatnih zaštitnih sredstava - tvrdi Mikulić.

Dio baranjskih ratara tvrdi kako je siju isključivo zbog plodoreda. I to nerado.

- Već godinama ne sijem uljanu repicu niti planiram. Jednostavno, neću si praviti probleme. Na kraju praktički ne ostane ništa - kaže Zoltan Rajki, poljoprivrednik iz Kotline. S njim se slaže i Saša Pavoković iz Luča, koji je ovu kulturu već pomalo i zaboravio. Repicu je, priča, sijao prije, ali mu je krajnji rezultat ravan nuli.

Ivica Getto
Dio uroda na poljima uništili su jeleni
- Sjetva uljane repice mi je preskupa. Za zaštitu treba mnogo izdvajati, tim više što se prije nekoliko godina pojavila neka bolest i razni nametnici. Mislim da je kod nas rijetko tko sije - priča Pavoković. No, nastavlja, još je više razočaran otkupnom cijenom suncokreta. Posijao ga je na 24 hektara jer je u vrijeme sjetve cijena bila prihvatljiva i držala se do petka. - Odmah nakon što je Vlada RH predstavila mjere, otkupljivač je spustio cijenu za 40 lipa. Pitam se tko će to platiti. Osim što prinos nije baš zadovoljavajući, dio uroda su mi uništili jeleni. Ako je prinos 2,5 t/ha, računajte što znači smanjenje otkupne cijene za 40 lipa po kilogramu - žali se Pavoković, konstatirajući kako je radio - za ništa.

U HGK-u kažu kako je uljana repica do sada posijana na površinama koje su još manje nego prošle godine

Možda ste propustili...

ŠVEDSKI LANAC TRGOVINA ODJEĆE

H&M otpušta 1500 radnika