Magazin
ŠTEDNJA I MENTALITET

Prilagoditi se vremenu u kakvom živimo
Objavljeno 13. kolovoza, 2022.
Promjena mentaliteta: Posljedice krize nameću obvezu odgovornog ponašanja na svim razinama...

Posljedice geopolitičkih napetosti, izazvane prije svega ruskom agresijom na Ukrajinu, lockdown zbog korone, elementarne nepogode poput suša i poplava, energetska neizvjesnost, inflacija i još brojne druge uzročno-posljedične krize, dovele su i do onog neizbježnog, a čega se svi najviše pribojavaju - štednje i pozivanja na odgovornost.



Vlade većine svjetskih i europskih zemalja našle su se u do sada rijetko viđenim problemima te su u potrazi za rješenjima. I Europska unija se istovremeno nosi s nekoliko kriza: ratom u Ukrajini i sankcijama prema Rusiji, nastavkom pandemije i njezinim gospodarskim posljedicama, rastućim troškovima života i računima za energente te sve gorom klimatskom i ekološkom krizom. Te krize imaju različito podrijetlo, no neka su od rješenja srodna: stavljanje ljudske dobrobiti i zaštite prirode u prvi plan. Rat u Ukrajini i energetska kriza istaknuli su ovisnost Europe o fosilnim gorivima, zbog čega je potreba za brzom tranzicijom na čistu, obnovljivu energiju, kao i za smanjenjem potrošnje energije, postala očitija nego ikad. Nova strategija Europske komisije, REPowerEU, koja je osmišljena kao odgovor na energetsku krizu, poduzima neke korake u pravom smjeru. No potrebno je puno više konkretnih i provedivih mjera, ne samo što na to između ostalog upozorava i Greenpeace, nego što to zahtijeva održiva budućnost, jer prirodni resursi nisu neiscrpni.

SVATKO MOŽE POMOĆI


Prema preporukama EK, i u Hrvatskoj su donesene detaljne Vladine smjernice za uštedu energije, odnosno preporuke kućanstvima, javnom sektoru i poduzetnicima za štednju energije. Riječ je o koracima koje svatko može učiniti u cilju što učinkovitije potrošnje energije kako bi i Hrvatska odgovorila na predstojeće energetske izazove. Smjernice su napravili stručnjaci iz Energetskog instituta Hrvoje Požar i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a temelje se na paketu dokumenata EK od 20. srpnja 2022. o uštedama plina, kojima se predviđa smanjenje potrošnje tog energenta za 15 posto u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023. godine u uvjetima neizvjesne sigurnosti opskrbe plinom iz Rusije ove zime. Tako, primjerice, vezano uz savjete za učinkovitu potrošnju energije za grijanje kućanstava, stručnjaci koji su izradili smjernice ističu da je toplinska ugodnost stvar navike i osobne percepcije, no da je optimalna temperatura u stambenom prostoru 21 °C. "Održavanje viših temperatura zraka u prostorijama za vrijeme sezone grijanja te spuštanje temperature otvaranjem prozora jedna je od najčešćih pogrešaka kojima se rasipa energija", navodi se u dokumentu, a što je, poput "grijanja ulica", do sada u Hrvatskoj bila učestala praksa. Nadalje, preko dana, kada nikoga nema kod kuće, temperatura bi trebala biti 16 stupnjeva. I ugradnjom termostatskih radijatorskih ventila moguća je ušteda energije čak i do 20 posto. Isto tako, ugradnjom sobnog termostata mogu se smanjiti troškovi za grijanje od 7 do 15 posto. Kada se radi o hlađenju prostorija, energetski stručnjaci uz ostalo predlažu da se za vrijeme prozračivanja prostorije ugasi klima-uređaj, ali i da se ne hlade prostorije u kojima se ne boravi. Preporuka je, inače, da se prostorije hlade na 25 stupnjeva.

Tu su i one samo naoko banalnije preporuke. Savjeti za učinkovitu potrošnju energije za rasvjetu predlažu uz ostalo korištenje LED žarulja, koje smanjuju potrošnju energije i do 90 posto u odnosu prema klasičnim rješenjima. Nadalje, ako u sobi ne borave osobe, svjetlo treba isključiti, a u hodnicima i stubištima kojima prolazi manji broj osoba potrošnja električne energije može se smanjiti do 50 posto ugradnjom detektora pokreta. Dodatna mogućnost je korištenje automatskog osvjetljavanja stubišta, stoji, između ostaloga, u preporukama...

ŠTEDIMO LI UOPĆE?


Isto tako, u dijelu koji se bavi uštedama u prometu, stručnjaci, na štetu vožnje autom, sugeriraju veće korištenje javnog prijevoza, hodanje i vožnju bicikla, pogotovo za kraće relacije. Inače, stoji u smjernicama, najviše energije u hrvatskom kućanstvu troši se na zagrijavanje prostora te na pripremu potrošnje tople vode. Na te potrebe odlazi čak oko 80 posto ukupne potrošnje energije kućanstva, dok preostalih 20 posto odlazi na potrošnju električne energije za rasvjetu, kućanske uređaje i različite elektroničke uređaje koji se koriste u kućanstvu. I tu su naravno moguće uštede, i to ne male...

Inače, kada je riječ o potrošnji energeneta, u Hrvatskoj se svake godine ruše poneki rekordi. Tako je i za vikend od 22. do 23. srpnja zabilježena najveća potrošnja struje u proteklih 15 godina! Hrvati su "vukli" struju jednako žestoko kao i prethodnih dana, kada je bilo još toplije. I to vjerojatno pokazuje da ćemo se ipak morati malo više osvijestiti i početi odgovornije ponašati. Konačno, na to ćemo biti prisiljeni i s obzirom na galopirajuću inflaciju i visinu cijena osnovnih životnih namirnica. Poskupljenja su već sad takva da dovode u pitanje svaku pomisao na pristojan, spokojan i bezbrižan život. I zato smo svi prisiljeni razmišljati i dovijati se odgovoru na ono najteže pitanje - kako, gdje i na čemu uštedjeti? No, prema posljednjem istraživanju Dnevnika Nove TV, čini se da nismo još uvijek potpuno shvatili ozbiljnost problema. Jer na pitanje čega smo se već odrekli i što ćemo od jeseni reducirati, odnosno jesmo li zbog inflacije smanjili shopping - da, ali malo, kaže gotovo 45 posto ispitanika, 24 posto njih puno je smanjilo kupovanje, a ništa nije napravilo čak 31 posto ispitanika! Energiju će navodno smanjiti 46 posto ispitanika, a njih 39 posto trošit će manje na hranu, turistička putovanja i odmore će smanjiti za gotovo 51 posto, na izlaske će manje trošiti 50 posto ispitanika...

Dakle, koliko su Hrvati zapravo štedljiv narod? Možda je moguće dati i odgovor na osnovi štednje novca. Pa ako smo pomislili da Hrvati nisu štedljivi, možda se i varamo jer nešto više od 65 posto hrvatskih građana redovito štedi, pokazuju svojevremeni rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je za jednu banku provela agencija IMAS. Štednju važnom smatra 78 posto građana, i to neovisno o dobi, a samo njih tri posto uopće ne vidi njezinu važnost. Pa ako je i prema tim pokazateljima riječ, možda ima nade. A jedan od pokazatelja štedljivosti mogao bi biti i taj što smo u samom europskom vrhu po posjedovanju vlastitih nekretnina. Ipak, i ti podaci mogu biti varljivi jer se radi o štednji zbog vlastitih interesa, ali ne i onih kolektivnih.

Recimo i to da štedljivost - vrlina koja nam, prema psiholozima, pomaže da budemo sretniji - ima i svoju etičku komponentu. Štedljivost je važan dio životne slagalice koji oplemenjuje one koji je prakticiraju i pomaže im da budu sretni. To je način života koji "klija u duhu" dajući nam unutarnji mir. Ali da bismo živjeli štedljivo, bitno je znati pronaći ravnotežu u stvarima koje imamo. Naravno da bi o tome mogla nešto "kazati" i Biblija...

Štedljivost zapravo ne bismo trebali prepoznavati kao samoodricanje, već kao nešto što nam kao osobi koristi, što nam unaprjeđuje život. Za početak, moramo ispitati što bismo to trebali promijeniti u sebi kako bismo stekli vrlinu štedljivosti. Biti štedljiv zahtijeva poznavanje samog sebe i samokontrolu. Na primjer, možemo analizirati gdje možemo smanjiti nepotrebnu potrošnju energije (automobil, grijanje, struja), koji su proizvodi svakodnevne upotrebe održiviji, kako možemo učinkovitije reciklirati i jesmo li razumni kada je u pitanju zadovoljenje naših potreba itd.

Međutim, tu sad dolazimo do glavnog problema - mentaliteta. Naime, premda se mnogi još sjećaju sredine 80-ih kad su tadašnje mjere štednje (vožnja par-nepar, nestašice svega...) prisilile ljude da se teškom mukom prilagode na krizne mjere tadašnje zajedničke države, štednja je nadomještana kojekakvim ilegalnim aktivnostima, crnim tržištem, varanjima zakona i same države, pa je socijalistički mentalitet cvjetao u svojem punom, rigidnom narativu.

Drugim riječima, u mentalitetu kakav je naš, štednja baš i nije "pravilo" kojeg smo se držali nekad, a teško da se možemo držati i sada. Doduše, razmjeri krize u kakvoj smo danas mogli bi promijeniti i dosadašnji način razmišljanja kad se radi o štednji svega i svačega, pa i trenutačno najaktualnije energije. No, jesu li Hrvati, bolje rečeno stanovnici Hrvatske, sa svojim dijelom još uvijek postojećim socijalističkim mentalitetom u kojemu se sve državno treba nemilice trošiti, uopće sposobni prilagoditi se trenutku u kojem živimo? Vrijeme koje je pred nama, jesen i zima, pokazat će koliko smo svjesni teškog stanja i koliko smo spremni za promjenu ponašanja i odgovorni prema vlastitoj budućnosti. "Ne pitajte što vaša zemlja može učiniti za vas, već što vi činite za nju", rekao je John F. Kennedy u inauguracijskom govoru na prisegi kao 35. predsjednik u podne 20. siječnja 1961. godine. Nije zgorega da svi skupa još jednom razmislimo o toj slavnoj Kennedyjevoj rečenici... Kao i o rečenici majstora basne Ezopa, koja glasi: "Lud je onaj koji se želi odreći onoga što ima, nadajući se da će dobiti ono što nema."

Damir Gregorović
Ne štede, nego bacaju
Porazne su brojke i u tome što se u Hrvatskoj po stanovniku godišnje baci oko 71 kilogram hrane, što je više od 280 tisuća tona, a čak 76 posto otpada potječe iz kućanstava, dok je prosjek Europske unije 53 posto, doznaje se od predsjednice Centra za prevenciju otpada od hrane - CEPOH, Branke Ilakovac. Ilakovac je upozorila da prevencija i s njom povezana edukacija građana u Hrvatskoj nije prepoznata kao ključna u borbi protiv nastanka otpada od hrane. Naglasila je da je to posebno važno jer se edukacijom potrošača mogu znatno smanjiti količine bačene hrane, a rezultati se mogu postići vrlo brzo - malim promjenama u svakodnevnim radnjama prilikom kupnje, pripreme i konzumacije hrane. “Činjenica je da potrošači, odnosno kućanstva kao dominantan proizvođač otpada od hrane, najviše hrane bacaju jer krivo procjenjuju prehrambene potrebe i previše kupuju”, ističe Ilakovac.

Možda ste propustili...

DAVOR GJENERO, POLITIČKI JE ANALITIČAR I KOMENTATOR S KRKA

Suradnja stranaka ustavnog luka i populista nije moguća

VELEPOSLANIKOV IZBOR

Potraga za istinom

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DMITRIJ GUDKOV RUSKI OPORBENI POLITIČAR

Nitko ne želi ratovati
za Putinove interese

2

NOVI ČINOVI U DRAMI: EUROPSKA UNIJA IZMEĐU INTERESA SAD-A I RUSIJE

Europa ne upravlja ratnim zbivanjima na vlastitom kontinentu, igra se vodi između SAD-a i Rusije

3

S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Svijet treba jaku, ali miroljubljivu Rusiju, a ne ovakvu koja napada susjede i ubija civile