Skoro uvođenje eura, ali i ulazak u najveći prostor slobodnog kretanja na svijetu zaokružuje našu preobrazbu od ratom pogođene zemlje do najužeg kruga europske obitelji. U tri desetljeća prešli smo put kao malo koja država na svijetu. Toga moramo biti svjesni i na to možemo biti itekako ponosni. Istodobno, povijest time ne završava. Okrenuti smo budućnosti, uz svijest o tektonskim promjenama i turbulentnom vremenu u kojem živimo. Nastavljamo se boriti za naš temeljni cilj - kvalitetan životni standard u svim hrvatskim krajevima i još snažniju i ravnopravnu Hrvatsku u sigurnoj Europi - kaže Karlo Ressler (HDZ/EPP), zastupnik u Europskom parlamentu, izvjestitelj i glavni pregovarač Europskog parlamenta za europski proračun, član najužeg tima Europske pučke stranke (EPP) za reformu sustava migracija i azila, te dodaje:

- Kao članica Europske unije imamo razvojne mogućnosti koje prijašnje generacije nisu mogle ni sanjati i koje se počinju osjećati u svim krajevima Hrvatske. Dio toga je svakako i nova probuđena energija u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji. Takvom potencijalu svakako će pridonijeti i ulazak u Eurozonu i Schengen u 2023. U vrijeme velikih globalnih neizvjesnosti bliska suradnja i naše članstvo dodatno dobivaju na značenju. Snažnije ćemo se gospodarski integrirati i ojačati izvoz s najrazvijenijim državama Europe i svijeta. Imamo sve preduvjete da se dodatno pokrenemo i nastavimo još snažnije s promjenama koje su nam potrebne.

Tko je najzaslužniji što RH istodobno s uvođenjem eura od iduće godine ulazi i u zonu Schengena? Premijer Andrej Plenković kaže da su ti strateški iskoraci naprijed svojevrsna ostavština dvaju mandata njegove vlade?

- Apsolutno. Jasna proeuropska politika Vlade, predvođene Andrejom Plenkovićem, osigurala je da ostvarimo te strateške ciljeve i da hrvatski građani postaju ravnopravni, a Hrvatska snažnija i otpornija. Takva politika uživa najveću podršku hrvatskih građana, što je očito i prema svim istraživanjima javnog mnijenja, kao i prema rezultatima parlamentarnih izbora u srpnju 2020., kao i referenduma o pristupanju Europskoj uniji. Hrvatskoj je mjesto u Europi i danas se za naše interese itekako bori i u Bruxellesu. Dobar dio hrvatske političke scene to, nažalost, ne razumije ili jednostavno nema dovoljno znanja, razumijevanja i kapaciteta štititi naše nacionalne interese i predstavljati Hrvatsku i na važnoj europskoj pozornici.

Ruska agresija na Ukrajinu strahovito je utjecala na sve globalne procese i produbila sigurnosne, gospodarske i humanitarne izazove s kojima se suočavamo. Ona snažno pogađa i Europu - svaku državu članicu, sve sektore i sve generacije. Europa mora pokazati jedinstvo, uz nastavak vojne, logističke i humanitarne pomoći Ukrajini, premda će se posljedice za europsko gospodarstvo osjetiti. Usprkos tomu, pred nama je desetljeće koje moramo iskoristiti za razvoj i na kojem radimo u svim arenama. Zajedno s kolegama i suradnicima, kao izabrani hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, nastavljam se boriti za hrvatske interese i razvoj svih krajeva Hrvatske. Sve to bilo bi puno teže bez hrvatskog članstva u Europskoj uniji.

Biti u Schengenu politička je odluka. U širem kontekstu, političkom i geostrateškom, što za RH znači biti unutar područja bez granica kakvo je Schengen? Kakvu poruku, da se tako izrazim, tim činovima šalje Hrvatska Europi, ali i svijetu...? Koliko ulazak u Schengen u kontekstu sadašnjeg sigurnosnog stanja dobiva još veće i važnije značenje?

- Hrvatska se pridružuje prostoru slobodnog kretanja koji se proteže od krajnjeg sjevera do Atlantika i Sredozemnog mora. Za stvaranje šengenskog prostora, kao i izgradnju povjerenja europskih građana, bila su potrebna desetljeća nakon velikih ljudskih strahota i razarajućih ratova na našemu kontinentu. Europa bez unutarnjih granica donosi konkretne, opipljive koristi za hrvatske građane, hrvatsko gospodarstvo, a osobito za izvoznike. Snižava se cijena prijevoza dobara te se stvara dodatna gospodarska konkurentnost. Jasno, osnažuje se i turizam.

Uz to, danas je posebno važan i sigurnosni element. U vrijeme kada svjedočimo početku nove ere europske povijesti zbog agresije ruskog režima na Ukrajinu, članstvo u Schengenu donosi i dodatnu sigurnost. Pokazali smo i dokazali da možemo štititi europsku vanjsku granicu u skladu s najvišim standardima te provoditi sve mjere koje su nužne za funkcioniranje šengenskog prostora. Iako još nismo dio Schengena, Hrvatska policija već sada učinkovito štiti najdulju europsku kopnenu granicu. U najzahtjevnijoj evaluaciji u odnosu prema drugim državama članicama nastavili smo modernizirati hrvatsku policiju. Hrvatsko pristupanje Schengenu podići će sigurnost i Hrvatske i cijele Europske unije.

Koliko je nedavno Izvješće IMD-a o hrvatskom napretku na ljestvici konkurentnosti, kao i objave Moody‘sa i drugih agencija o boljem kreditnom rejtingu, ali i nedavno odobrenih 700 milijuna eura pomoći za Hrvatsku, u određenoj mjeri posljedica i jasnog stava EU-a oko ulaska RH u Schengen i eurozonu?

- Usprkos ratu u Europi i dramatičnom porastu cijena, prije svega energije, Hrvatska je ispunila zahtjevne kriterije za uvođenje eura zahvaljujući odgovornim javnim financijama, jasnom opredjeljenju i naporima Vlade. Valuta je oruđe jednog gospodarstva, a ne njegov ukras. Hrvati i danas uglavnom štede u eurima, poduzeća koja izvoze i uvoze posluju u eurima, a zbog uvođenja eura uživamo rekordan kreditni rejting. Kao svjetska valuta, hrvatskim građanima euro će donijeti prednosti: manji tečajni rizik i ukidanje troška konverzije, državi otpornost i veću stabilnost, a izvoznicima konkurentnost. Oko toga nema nikakve dileme.

Već sada su vidljivi pozitivni učinci članstva u eurozoni, posebice glede očekivanog podizanja hrvatskog kreditnog rejtinga za dva stupnja nakon Vijeća ministara financija. To će, prema agenciji Moody‘s, biti povijesno najviši hrvatski rejting. Uvođenje eura, uz rekordni paket oporavka, Hrvatskoj daje prvoklasnu generacijsku priliku za osnaživanje i preobrazbu. (D.J.)