Novosti
CIJENE I DALJE RASTU

Proizvesti dovoljno hrane - ključno za sigurnost Europe
Objavljeno 28. lipnja, 2022.
Stabilnost opskrbe hranom u EU-u još nije ugrožena, ali problem je inflacija

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj su, podsjetimo, u svibnju u odnosu prema istom mjesecu 2021. narasle za 10,8 posto, a na godišnjoj su razini cijene hrane i bezalkoholnih pića narasle za 15,2 posto. Nema ni jedne kategorije proizvoda u segmentu hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj koja nije zabilježila poskupljenje. Najviše su rasle cijene ulja - za 27,6 posto, kruha i proizvoda na bazi žitarica za gotovo 19 posto, zatim mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja (17 %), mesa (11,8 %) itd.



Rizik od recesije


Građani su sve zabrinutiji kako će uspjeti zadovoljiti osnovne potrebe za hranom i energijom kad cijene svaki mjesec sve intenzivnije rastu. Uz već izražen strah zbog nesigurnosti opskrbe hranom i mogućih nestašica energenata, cijela Europska unija bori se s visokom inflacijom, a u takvim je uvjetima pitanje kuca li nam recesija na vrata. "Zasad većina europskih gospodarstava ne bilježi dva uzastopna kvartala negativnog rasta, što bi značilo ulazak u recesiju, no svi pokazatelji i trendovi upućuju na znatno smanjenje gospodarskih aktivnosti, koje stvara velik rizik od recesije s početkom iduće godine i daljnji rast cijena hrane. Unatoč takvim okolnostima stabilnost opskrbe hranom u EU-u još uvijek nije ugrožena, ali je stvaran rizik da zbog ranjivosti, zajedno s visokim ulaznim troškovima, može dodatno potaknuti rast cijena hrane do točke na kojoj ona postaje nedostupna najsiromašnijim stanovnicima EU-a. Situacija je vrlo ozbiljna i danas se konačno shvaća da je poljoprivreda i proizvodnja hrane ključna sigurnosna politika", zaključak je to analize Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Kako se ističe u analizi, FoodDrinkEurope, udruženje europske prehrambene industrije, upozorava da su zalihe nekih kritičnih sirovina već pri kraju, a cijene naglo rastu. Pozivaju na privremenu fleksibilnost označavanja hrane i smanjivanje službenih kontrola diljem EU-a kako bi se tvrtkama pomoglo u suočavanju s brzom promjenom dostupnosti sastojaka. Europska komisija je usvojila privremeni krizni okvir kako bi državama članicama EU-a omogućila potporu pogođenim poduzećima te je uspostavila stručnu skupinu unutar europskog mehanizma za pripravnost i odgovor na krizu oko sigurnosti hrane (EFSCM). FoodDrinkEurope smatra da europskim tvrtkama za hranu i piće treba staviti na raspolaganje dovoljno energije po pristupačnim cijenama u slučaju nestašice energije, kao i ublažiti stroga regulatorna pravila u označavanju hrane.

"U raznim sektorima prehrambene industrije ima potrebe za brzim prilagodbama i uvjetima na tržištu, pa je Europska komisija dala preporuke da se u zemljama EU-a mogu koristiti najniže stope PDV-a na hranu i privremeno dopustiti poljoprivrednicima korištenje područja koja su trebala biti ostavljena za ugar, biološku raznolikost, za proizvodnju hrane i hrane za životinje", ističu u Smarteru.

Pritisci


Uz redovitu opskrbu stanovništva, u Europskoj uniji pojavila se potreba za osiguranjem hrane za dodatnih nekoliko milijuna izbjeglica iz Ukrajine te stalne humanitarne pomoći koja se šalje u ratom zahvaćena područja. "Već danas su zalihe nekih kritičnih sirovina koje se koriste u proizvodnji hrane, poput suncokretova ulja, pri kraju, a cijene naglo rastu. Suočene s rastućim ulaznim troškovima od pandemije COVID-19, nestašica prehrambenih sastojaka i materijala za pakiranje znači da se mnoge europske tvrtke koje proizvode hranu i piće bore za nastavak proizvodnje, uz dodatno pogoršanu situaciju zbog rastućih troškova energije. U tim uvjetima nekoliko manjih i srednjih, pa čak i većih, prerađivača hrane diljem EU-a zaustavilo je ili smanjilo svoju proizvodnju", upozoravaju iz Smartera.

Procjena stručnjaka te tvrtke je kako je vrlo realna opcija da bi moglo doći do usporavanja poslovnih aktivnosti zbog svih poremećaja, zbog čega se traže rješenja i predlaže donošenje niza mjera koje bi u kratkom roku omogućile tvrtkama da nastave proizvodnju. "Od poljoprivrede i prehrambene industrije traži se, u uvjetima moguće prehrambene krize, da proizvede hrane što je više moguće, kako bi se nadomjestile isporuke iz Ukrajine i Rusije. Tako se pokušava uključiti što više zemljišta u poljoprivrednu proizvodnju, zamijeniti usjeve koji su bili namijenjeni hranidbi stoke usjevima za ljudsku prehranu, što bi imalo direktan utjecaj na stočarski sektor i industriju mesa. Stalni su pritisci da se provedba dijela zelenih politika koji se odnosi na proizvodnju hrane odgodi dok traju ovakve okolnosti", zaključak je analize.

Dijana Pavlović
PAKETI POTPORE
Europska komisija je krajem svibnja usvojila paket potpore u visini od 500 milijuna eura kako bi se poljoprivrednicima omogućilo da nastave s proizvodnjom. Smarter podsjeća da je hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede najavilo i novi paket pomoći stočarstvu. "Vjerujemo da će se što prije, sukladno s paketom pomoći EK-a, pripremiti izvanredna potpora za poljoprivrednike i prerađivače koja će se financirati iz Programa ruralnog razvoja. O tome koliko će biti brzi i efikasni ti paketi pomoći prvenstveno sada ovisi jesenska sjetva, ali i zaustavljanje negativnih trendova u stočarstvu", ističu u Smarteru.

Možda ste propustili...

DOK JE POKUŠAVAO SPASITI SVOJU IMOVINU

U požaru poginuo muškarac s Hvara

PODSJETNIK LJUBITELJIMA POPULARNOG PROMETALA

Kraj upozoravanja, od danas kazne vozačima e-romobila

HRVATSKA UDRUGA ZA PRAVA PACIJENATA PREDLOŽILA SURADNJU MINISTRU ZDRAVSTVA

Problem je komunikacija, a ne novac

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

30 GODINA OD NAJVEĆE RAZMJENE ZAROBLJENIKA

Najmlađi razmijenjeni logoraš imao je 16 godina, najstariji 67

2

KULTURNI TURIZAM

Slavonijom se putuje s osmijehom

3

SANDA ERDELEZ, DEKANICA NA SVEUČILIŠTU SIMMONS

Ljudi za informacijama ne
tragaju, nego nalete na njih