Novosti
PONAŠAJU LI SE HRVATI KAO DA SE NIŠTA NE DOGAĐA?

Ljudi neracionalno reagiraju na inflaciju - troše dok imaju
Objavljeno 20. lipnja, 2022.
Nijemci su brzo smanjili potrošnju, iako njihova ekonomija ovisi o domaćoj potražnji

Sukladno svim najavama i očekivanjima, ruska invazija na Ukrajinu cijelom je svijetu, pa tako i Hrvatskoj, donijela niz gospodarskih i financijskih problema, ponajviše galopirajuću inflaciju. No, dojam je kako se većina građana još nije počela ponašati sukladno tome. Nema nekih očitijih promjena u ponašanju, svi troše i planiraju ljetna putovanja kao da se ništa ne događa, a sudeći prema gužvama na cestama i parkiralištima i dalje se svugdje, pa i nekoliko stotina metara daleko, najčešće ide automobilom.



Početi štedjeti


O ponašanju građana govori i statistika, pa je tako DZS objavio kako je u Hrvatskoj u travnju potrošnja u maloprodaji porasla 5,7 posto na godišnjoj razini, ojačavši već 15. mjesec zaredom, i to brže nego mjesec dana prije. Ekonomski analitičar Damir Novotny također ističe kako hrvatski građani na inflaciju reagiraju - kasno.

"Kada gledamo proteklih više od deset godina, od krize 2009. i 2010. godine, dohoci kućanstava su se udvostručili. Prosječna plaća bila je tada oko 5000 kuna, a sada je oko 7000 kuna, da ne govorimo o sivoj ekonomiji, a cijene su padale. Dakle, imali smo situaciju deflacije, tako da su se slobodni dohoci kućanstava akumulirali. To, naravno, vidimo kroz štednju. Ponašanje potrošača u situaciji visokih cijena i rasta cijena trebalo bi biti racionalno, bar je tako u sjevernim europskim zemljama. Recimo, Nijemci su vrlo brzo smanjili svoju potrošnju, što za njihovu ekonomiju nije dobro, jer veliko gospodarstvo ovisi o domaćoj potražnji. Tu se dogodio dramatičan pad potrošnje goriva za automobile, čak 30 posto u prvih pet mjeseci ove godine. U Hrvatskoj se to nije dogodilo", upozorava Novotny, dodajući kako Hrvatska pripada krugu mediteranskih zemalja gdje potrošači neracionalno, ili sa zakašnjenjem, reagiraju na inflaciju - troše dok imaju - kao pijani milijarderi.

Tek kada potroše ono što imaju, ističe, počinju razmišljati o tome da bi morali štedjeti. "Onda dolaze do toga da imaju premale dohotke za servisiranje svojih fiksnih obveza i dolaze u te beskonačne blokade financijskih sredstava. Iako, s druge strane, imaju neke dohotke u sivoj ekonomiji, recimo iznajmljuju nešto, bave se apartmanima i slično", kaže naš sugovornik, govoreći o toj zakasnjeloj reakciji hrvatskih potrošača na rast cijena. Iako su se te cijene, dodaje, ako ih usporedimo s 2000. godinom, zapravo vratile na 2001. ili 2002. godinu, kada je, recimo, litra ulja bila 15 kuna. Onda je pala na sedam kuna zbog otvaranja tržišta, a sada se vraćamo na 17 i 18 kuna za litru tog proizvoda.

"Ono što vidimo već sada su neki znaci djelovanja tržišnog mehanizma, recimo kod voća i povrća, Ove godine je, prema svemu sudeći, voće dobro urodilo, primjerice trešnje, višnje, marelice, i tu cijene dramatično padaju. Drugim riječima, potrošači nisu spremni platiti 50 kuna za kilogram trešanja, i zato je njihova cijena danas pala na 17 kuna - urod je dobar i goleme su količine toga na tržištu. To će se dogoditi i sa pšenicom. Ona je narasla s 80 lipa, prošle godine čak na 2,50 kuna, a sada se vraćamo na dvije kune za kilogram. Vidimo da na globalnoj razini već nekoliko dana pada cijena pšenice i žitarica. Dakle, potrošači u situaciji visokih cijena smanjuju svoju potrošnju, osim kod onih dobara koja oni smatraju nužnim za svoj život. Ali to, kako su društva razvijenija, nisu više egzistencijalna dobra. Baš sam dobio mail od jednoga meni nepoznatog potrošača koji je napisao: ‘Ja loše živim, morao sam prodati drugi auto‘. Prema tome, sa zakašnjenjem taj potrošač reagira, jer je servisirati dva automobila u kućanstvu gdje jednog od njih, recimo uglavnom ne koristite, stvarno neracionalno. A toga je bilo. Mi smo, dakle, doživjeli snažnu motorizaciju proteklih desetak godina, kućanstva imaju velik broj automobila, i sada se nerado odriču tog luksuza", kaže nam Novotny.

Za domaće - skupo


Tako da se, dodaje, još događa to zakasnjelo djelovanje tržišnog mehanizma, no potrošačima će u jednom trenutku postati jasno da troše previše te da trebaju smanjiti potrošnju. Uz sve to predstoji i ljeto, kada su mnogi skloniji potrošiti više kako bi bar nakratko zaboravili na svakodnevne probleme, pod svaku cijenu. No, vidimo na turističkom tržištu opet rast cijena, kaže nam Novotny, jer tamo akteri reagiraju racionalno i kažu: "Ako nekakvi Nijemci, Austrijanci i Talijani žele platiti visoku cijenu, zašto bih je ja snižavao zbog šačice domaćih turista"? Jer domaći turisti, dodaje, čine samo oko pet posto ukupne turističke potražnje, bar prema onom što se može vidjeti preko e-visitora.

"Stoga će domaći turisti ove godine ‘nastradati‘, da tako kažem, na turističkom tržištu, jer će morati platiti više cijene od onih koje su namjeravali. Ali potražnja je takva. I razlike u cijenama između kopna i mora su goleme, ali to su ravnotežne cijene - ne bi se one postizale duž jadranske obale kada ne bi bilo kupaca koji su to spremni platiti", kaže Novotny. On ipak smatra da će "naftni šok" dijelom ostati iza nas, jer se već nekoliko dana, kaže, cijena sirove nafte stabilizira na cijeni od oko 118 dolara po barelu. Kada je riječ o budućnosti rata u Ukrajini, a koji utječe na sve, kaže da su dva scenarija onoga što bi se moglo očekivati - jedan je da Putin izazove eskalaciju rata, snažniju ofenzivu, ili neki drugi jači angažman, možda čak i ograničeni nuklearni, u Ukrajini. I tada bi, naravno, sve cijene eksplodirale. No, ako bi se zadovoljio s regijom Donbas na istoku Ukrajine, tu stao i ponudio primirje, tada bi moglo doći do naglog pada cijena, jer na tržištu postoji dovoljna količina nafte. No, problemi s plinom će potrajati i njegova cijena neće pasti, smatra Damir Novotny.

Igor Bošnjak
STABILIZACIJA CIJENA
”Kada je riječ o nafti, cijena proizvodnje jednog barela nafte u arapskim zemljama je otprilike 35 dolara, tako da oni imaju veliki prostor za snižavanje cijena i zauzimanje dijela tržišta koje je nekada pripadalo Rusiji”, kaže Novotny. Što se tiče plina, dodaje, tu je nešto drukčija situacija zbog infrastrukture te će cijene plina ovisiti o aranžmanima između ruskog Gazproma i zapadnih zemalja te kojom će se brzinom zapravo ruski plin uspjeti nadomjestiti tekućim plinom iz Katara, SAD-a i drugih zemalja. “Dakle, tu imamo jedno tranzicijsko razdoblje kod plina, koje može trajati i nekoliko godina. Stoga, cijena plina neće padati, ali naftnih derivata hoće. I cijena hrane će se stabilizirati. Kod hrane vam je to tako da se relativno brzo mogu proizvesti određene količine svih žitarica, uljarica, pa posljedično i mesa i mlijeka u Europi. Europa može, što vidimo i u Slavoniji, u kratkom roku posijati i dvostruko više. Tako da će sigurno doći do stabilizacije cijena, što se već polako vidi, ali će ravnoteža biti uspostavljena na jednoj višoj razini cijena. One niske razine cijena hrane više nikada nećemo vidjeti, a građani moraju biti malo oprezniji, štedljiviji, kako bi bili pripremljeni na sve moguće scenarije”, zaključuje ekonomski analitičar Damir Novotny.

Možda ste propustili...

OD 29. DO 31. SRPNJA GOTOVO MILIJUN VOZILA

HAC: Vikend povijesnih brojki

PREDSJEDNIK ZORAN MILANOVIĆ

"U požaru mislite na sebe i obitelj"

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PREZADUŽENO 235.000 GRAĐANA, DUGUJU 18,53 MLRD. KN

Ekonomisti: Ne radi samo tko ne želi, uz posao može vraćati dug

2

U ŠTO ULOŽITI UŠTEĐEVINU A DA NE IZGUBI NA VRIJEDNOSTI

Nemate dovoljno za nekretninu? Kupite hranu, drva, uložite u solare

3

MIROVINSKI SUSTAV SVE TEŽE “PROIZVODI” DOVOLJNO MIROVINA

Hrvatska sve bliže tome
da ima isti broj radnika
i umirovljenika, što je u
teoriji slom mirovinskog sustava