Regija
IAKO BROJ VOZILA NA NJOJ RASTE

Slavonika u prometu autocesta sudjeluje sa samo 2 posto
Objavljeno 1. travnja, 2022.
U 2022. na Slavoniki je bilo 230.500, a na svim autocestama 10,75 milijuna vozila. U prihodima A5 participira s tri posto
ĐAKOVO - Prolazak gotovo 230.500 vozila zabilježen je od 1. siječnja do 28. ožujka 2022. na dosad izgrađenom dijelu autoceste A5, Beli Manastir – Osijek – Svilaj, koja je lani u rujnu izišla na granicu s BiH, a izlazak na granicu s Mađarskom u Hrvatskim autocestama najavljuju za kraj 2024.

HAC-ova praćenja kažu da je od 1. siječnja do 28. ožujka naplaćena cestarina od gotovo 18,8 milijuna kuna s PDV-om. U istom razdoblju 2021. na A5 zabilježene su manje brojke - promet od gotovo 165.300 vozila, a uprihođeno je 16,07 milijuna kuna s PDV-om.

Do Odžaka


Na svim autocestama u nadležnosti HAC-a od početka 2022. zabilježen je promet od 10,75 milijuna vozila i naplaćena cestarina od 602,5 milijuna kuna s PDV-om, pa A5 u ukupnom prometu svih autocesta u nadležnosti HAC-a, još uvijek, istina, bez punog profila, sudjeluje sa samo nešto više od dva posto, a u cestarini s tri posto, što svjedoči o njezinoj staroj boljci, slabom prometu, iako struka podsjeća da A5 tek treba “prodisati” - kada postane dio cestovnog koridora 5C, od Budimpešte do Ploča. No već sada je jasno da A5 skraćuje vrijeme vožnje, pa Đakovčani njome preko Svilaja do Odžaka, u BiH, stignu za 30-ak minuta.

Vezano uz pripreme za izlazak na granicu s Mađarskom, u HAC-u kažu da je u tijeku upravno-pravni postupak ishođenja građevinske dozvole i izrada projektne dokumentacije za pet kilometara dugu dionicu granica Mađarske – Beli Manastir.

”Postupak javne nabave sukladno s pravilima banke EBRD počet će sredinom, a početak radova u planu je krajem 2022. Financiranje je osigurano kreditima EBRD-a i HBOR-a”, ističu u HAC-u i najavljuju da je planirani dovršetak radova krajem 2024. Druga dionica u izgradnji – 24,6 km duga etapa Beli Manastir – Osijek, zbog fazne je izgradnje podijeljena na dvije poddionice. Za poddionicu most Halasica – Osijek, duljine 7,1 km, u HAC-u kažu da je izgrađena i ishođena je uporabna dozvola. “U sklopu dionice izgrađen je most preko Drave u duljini od 2507 metara, a puštanje u promet predviđa se nakon izgradnje poddionice Beli Manastir – most Halasica”, kažu u Autocestama. Druga poddionica Beli Manastir – most Halasica, duljine 17,5 km, započeta je u kolovozu 2018. izgradnjom mosta Halasica i sedam putnih prijelaza, a radovi su završeni.

Povoljni uvjeti


”U travnju 2020. započeta je izgradnja, a u rujnu 2021. opremanje poddionice, čiji je dovršetak planiran u drugoj polovini 2022. Vrijednost ugovorenih radova je 495 milijuna kuna, a s ožujkom 2022. realizirano ih je 80 posto”, navode u HAC-u.

U Autocestama kažu da su, uz znatan angažman Vlade RH i resornog ministarstva, osigurali vrlo povoljne uvjete financiranja za nastavak izgradnje A5, odnosno projekta pod nazivom “Hrvatska – dovršetak autoceste na koridoru Vc”, vrijedan 107 milijuna eura. Projekt uključuje dionice Beli Manastir – Osijek i granica Mađarske – Beli Manastir..

Projekt se financira sredstvima EBRD-a i HBOR-a u odnosu 51:49 posto.



Suzana Župan
Od Đakova do Svilaja 9, a do Osijeka 15 kuna
Prema sadašnjem cjeniku Hrvatskih autocesta, objavljenom na njihovim službenim stranicama, cestarina za osobne automobile (kategorija I.) na autocesti A5, Beli Manastir - Osijek - Svilaj, popularno zvanoj Slavonika, od Đakova do ČOP Svilaj je devet, a od Đakova do Čepina jedanaest, odnosno od Đakova do Osijeka petnaest kuna. Cestarina od Osijeka do ČOP Svilaj je 24 kune. Nadalje, cestarina od Čepina do ČOP Svilaj je dvadeset kuna. Đakovčanima autocestom Slavonika do slavonske metropole, Osijeka, treba manje od dvadeset minuta.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

U ZMAJEVCU ODRŽAN 17. VINSKI BOR MARATON

Baranjsku vinsku prijestolnicu posjetilo više od 10.000 osoba

2

ISPORUKA DRVA OVISI O KAPACITETIMA IZRADE

Nikad veća navala na ogrjevno drvo

3

ZBOG OSJETNOG PADA BROJA STANOVNIKA

Lokalni proračuni gube znatan dio prihoda državne pomoći?