Magazin
RAZGOVOR: IGOR GROZDANIĆ

Energetika se nije dovoljno cijenila, sad stiže naplata
Objavljeno 12. ožujka, 2022.
IGOR GROZDANIĆ, ENERGETIČAR I ENERGETSKI EKONOMIST

Kakve će biti kratkoročne i dugoročne posljedice ekonomskih i financijskih sankcija prema Rusiji na energetski sektor EU-a, uključujući i ono što nas najviše zanima - na hrvatsku energetiku - pitali smo Igora Grozdanića, energetičara, direktora energetike u tvrtki Turbomehanika d.o.o.?



Banke iz Europe i Kine već stopiraju financiranje ruskih energenata...?

- Globalni svijet zahvaća ozbiljan strah i tjeskoba zbog rasta cijena i opskrbe energentima. I to više nije slučaj samo u Europi, kriza se prelila i na druge kontinente. Cijene nafte rastu, predviđa se porast preko 150 USD/bbl u ožujku, a neke tehničke i burzovne analize predviđaju i potenciraju prelazak 160 USD/bbl i dosezanje magične cijene za energetsku i naftnu industriju od 190 USD/bbl, koje bi dovele i do 200 USD/bbl. Proteklog tjedna predsjednik SAD-a dodatno je usložnio stvari - proglasio je embargo na uvoz tog energenta iz Rusije. SAD uvozi oko 8,5 posto svojih potreba za naftom iz Ruske Federacije (više od 20,5 milijuna barela sirove nafte i rafiniranih proizvoda mjesečno). Ovo će dodatno zakomplicirati odnose na svjetskoj razini i donijeti dodatne udarce ruskoj ekonomiji i padu BDP-a države.

Kako u takvoj situacija nadoknaditi manjak ruske nafte...?

- Rusija je najveći svjetski izvoznik sirove nafte i naftnih derivata s količinom od oko sedam milijuna barela dnevno. Dva milijuna barela dnevno se može nadomjestiti i, da se ne "muljamo", Rusija neće nakon ožujka biti do kraja izolirana, ali 4 do 5 milijuna barela dnevno, koliko analitičari predviđaju da će manjkati s ovim izolacijom SAD-a i ponekih EU saveznika, moglo bi biti ključno za rast cijena. Međutim, usložit će se odnosi i na strani potrošača. Naime, četiri najveća izvoznika - Saudijska Arabija, Kuvajt, UAE i Irak - neće moći nadoknaditi pet milijuna barela dnevno koliko je izvozila Rusija do neki dan. Procjena je da će oni moći nadoknaditi samo 2,5 - 3 milijuna barela dnevno u sljedećih mjesec dana. Osim, ako se ne pozove u pomoć Islamska Republika Iran. Naravno, da ne bismo prenaglili u zaključcima, to su prognoze za sljedećih mjesec do dva dana. Nakon njih ove četiri države bi mogle lagano podići svoje kapacitete proizvodnje, može se uključiti i Iran, a nadamo se i kraju ratnih sukoba u idućih 30 dana.

Uglavnom, svijet dodatno zabrinjava mogućnost da cijene nafte polete iznad 150 USD/bbl. Sve će ove disbalanse uglavnom platiti građani, i to najviše oni slabije razvijenih država. Sve upozorava na to da će svijet plesati "vrlo skupo" u sljedećem razdoblju, tijekom iduća dva mjeseca ovog proljeća. Nafta će podići cijene i dignuti inflaciju. Važno je istaknuti da će ovaj skok cijena nafte djelovati kao dodatni porez potrošačima diljem različitih industrija i postrojenja, kao i samim građanima, a to bi moglo smanjiti potrošnju kućanstava i naštetiti rastu globalnog gospodarstva. Znali smo da će Zelena tranzicija biti skupa, ali ne smije sve prevaliti na građane i mora doći do postupne tranzicije.

NOVA PARADIGMA


Osim nafte, problem za Europsku unije je i plin, i tu cijene rastu i rastu..?

- I cijena plina za kupnju na veliko je u Europi skočila za 60 posto u par dana, i u ponekim trenutcima je dosezala 350 eura za MWh, čime je premašila i rekordnu cijenu od petka, 4. ožujka 2022. Prije ruskog napada na Ukrajinu cijena je bila niža od 80 eura. Nakon šokova prošle godine i prelaska prvo 100 pa onda i 120 eura/MWh napokon se primirila i spustilana razinu između 70 i 80 eura/MWh. Nadamo se samo da će se zadržati na razini ispod 150 do 180 eura/MWh i da neće prelaziti povijesnih 200 eura/MWh. Ako znamo da su i naši građani cijelu prošlu godinu plaćali cijenu plina od 19 eura/MWh, sve se čini jasnim. Međutim, ta doista iznimno niska cijena nas je djelomično i dovela do ovih problema, realno je da se cijene plina i za građane i za industriju plaćaju od 50 do 60 eura/MWh, a danas bismo bili sretni da je to od 70 do 80 eura/MWh. Znači cijene plina su od prošlog proljeća do danas skakale i preko 500 posto, što čini priču nesigurnom. Događaju se velike promjene koje nisu nužno samo vezane za energetski sektor nego se mijenja paradigma na globalnoj razini. Događaju se velike društvene promjene, energetika je samo dio promjene paradigme.

U svijetu energetike sve je okrenuto prema brojci 200. Nekoć je 100 bila granica, ali zbog COVID-a, promjene energetske paradigme, geopolitčkih igara i prije svega nerazumjevanja energetskog sektora, sve se pomaknulo sto posto naviše, na iznos 200. Podizanje cijene prirodnog plina prema toj magičnoj brojci od 200 eura/MWh i njegovo prebacivanje je predviđanje, tj. ucjena gospodina Medvedeva (bivši ruski predsjednik i premijer Dmitrij Medvedev, bliski saveznik predsjednika Vladimira Putina). Medvedev je de facto ucijenio Europu i poručio joj da će cijene plina otići više od 100 posto u odnosu prema onom koliko ga već sada plaćaju. Njegova predviđanja su zlokobna i tragična i za ekonomski sektor Ruske Federacije, ali naravno i zemlje Europske unije. Medvedev, koji je dio ruskog režima i dobro je povezan s ruskim izvozom plina, napravio je dodatni pritisak na i tako osjetljive europske plinske igrače i njihove tanke živce (i bonuse).

Nažalost, to nije sve. Cijene električne energije dosežu do 350 eura/MWh i više. No osobno mislim da će se cijene i plina i naftnih derivata stabilizirati nakon sljedeća dva mjeseca, posebice prirodnog plina i sirove nafte. Međutim, cijene električne energije su na valu porasta u posljednje dvije i pol godine, i dok ne završi energetska tranzicija, cijene električne energije se neće do kraja stabilizirati. Moramo se što više pomicati iz priča o fosilnom dijelu energije i goriva i krenuti prema zelenoj tranziciji. Tako ćemo se osigurati i od ovakvih kriza, ruske nafte i plina, ali i od prevelikog američkog utjecaja na EU i svijet.

Europa je prerano odustala od dugoročnih ugovora o dobavi plina iz Ruske Federacije, kako bi smanjila ovisnost o tom energentu. Zelena energetska tranzicija prema niskougljičnoj Europi je nužnost, međutim postavlja se pitanje, je li se krenulo na vrijeme zbog raznolikih interesnih skupina, kako sve optimirati, odnosno je li taj proces trebalo postupnije provesti da ne bude toliko trom, skup i bolan po Europljane. Međutim, ovo je novo vrijeme za nove tehnologije, za promjenu paradigme života uz skupe fosilne energente i veliku mogućnost razvoja novih poslovnih modela u Europi...

S obzirom na sve što se događa u područje energetike, može li se govoriti i o novoj paradigmi...?

- U globalnim razmjerima odigravaju se iznimno zanimljivi dinamični i izazovni procesi koji dolaze na naplatu jer nismo znali dovoljno cijeniti energiju, energente i lance globalne energetike. Cijene naftnih derivata, plina i električne energije fluktuiraju iz tjedna u tjedan, a u posljednje vrijeme i iz dana u dan, od početka godine znamo ponekad pratiti i iz sata usat. Za to postoji mnogo čimbenika, a većina ih je povezana s nerazumijevanjem energetskog tržišta, njegove strukture, razvoja i potreba gospodarstva i vizije današnje energetike, zaštite okoliša i održivosti.

Ovaj proces nazvao bih "promjena cjelokupne društvene (ekonomsko-socijalne) i energetske paradigme", koji je krenuo još početkom prošle godine i nikako da utihne! On je pokazao jednu izuzetnu važnu stvar. Bez energije se ne može, a bez pravednog i ujednačenog valoriziranja svih oblika (cijena) energije imat ćemo i dalje uspone i padove i društveno-ekonomsku i socijalnu nestabilnost. Jedino što možemo iz ovih situacija naučiti jest to da se prilagodimo okolnostima, a potom iz njih izvučemo dobrobit. Nevažna pitanja nam prečesto kradu energiju i vrijeme. To ne smijemo dopustiti jer u suprotnom možemo zaboraviti na naše ciljeve i težnju prema razvoju i napretku.

JAPANSKI POUČAK


Kako inače biti optimist u vremenu kad pesimizam dominira...?

- Stari japanski vizionari i mislioci, kao i energetičari, znaju reći da je svaka kriza prilika, prilika za promjenu smjera, prilika za promjenu navika u društvu, zajednici i struci, ali i promjenu ponašanja i svijesti. Kriza je prilika za ukupnu društvenu i osobnu promjenu. U japanskoj kulturi postoji paradigma koja se zapravo smatra načinom života i glasi: Osjeti ritam svijeta i prati ga! Napisao ju je glasoviti japanski strateg, mačevalac i filozof Miyamoto Musashi. On je bio siguran da sve u životu ima svoj specifični ritam i da je glavna garancija uspjeha biti sposoban da se na njega adaptiraš, da budeš prilagodljiv i racionalan na okolnosti u kojima se nađeš. Drugim riječima, biti sposoban da "uhvatiš val".

Nakon svega, hoćemo li, možemo li uhvatiti taj i takav "val"...?

- Upravo je ovaj trenutak (usprkos ratu u Ukrajini) prigoda da se "uhvatiti val", zapravo produbi i proširi energetsku tranziciju i zeleni oporavak. Prilika za brže širenje OIE-a (obnovljivih izvora energije) i projekata održivosti. Kriza je velika prilika i za Hrvatsku i za EU, da promijene svoju paradigmu ponašanja, rada, djelovanja i politiku prema gospodarstvu, poduzetništvu i svim industrijama, dakako u konačnici i prema energetici. Energetiku i energente treba više vrednovati, energiju treba pažljivo rabiti, a energetska tržišta strateški bolje razvijati. Hrvatskoj je sad prilika u geotermalnim izvorima koje imamo u dovoljnim količinama i s potencijalnim kapacitetom za proizvodnju električne energije od 350 MW i potencijalom proizvodnje toplinske energije do visokih 2000 MW. Također su tu projekti elektrifikacije, sunčeve elektrane i vodik. Vodik je velika budućnost i iznimna europska prilika za većom konkurentnosti njezine industrije na globalnoj razini i Europska komisija se u posljednih dva tjedna ubrzala po tom pitanju. U sljedećih nekoliko godina treba zaustaviti pad proizvodnje prirodnog plina obnavljajući rezerve i u Hrvatskoj i izvan nje za naše potrebe, tako ćemo krenuti prema većoj energetskoj samodostatnosti i neovisnosti, kojima sve pametno upravljane i dobro organizirane zemlje teže. (D.J.)
Bez pravednog i ujednačenog valoriziranja svih oblika (cijena) energije imat ćemo i dalje uspone i padove i društveno-ekonomsku i socijalnu nestabilnost...

Moramo se što više pomicati iz priča o fosilnom dijelu energije i goriva i krenuti prema zelenoj tranziciji. Tako ćemo se osigurati i od ovakvih kriza, ruske nafte i plina...

Možda ste propustili...

EUROPA U HRVATSKOJ: UJEDINJENI U RAZLIČITOSTI

Učenje o integracijama

EGIPATSKI COP27: DANI POSLIJE JOŠ JEDNE KLIMATSKE KONFERENCIJE

Skok u prazno ili korak naprijed

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana