Magazin
TEMA TJEDNA: GOSPODARSKI OPORAVAK

Hrvatska je na dobrom putu, na redu su reforme
Objavljeno 11. rujna, 2021.
FINANCIJSKO ČUDO: REKORDNI RAST BDP-a, ODLIČNO PUNJENJE DRŽAVNOG BUDŽETA, REKORDNA FISKALIZACIJA... KAKO JE TO MOGUĆE?

Hrvatska je zabilježila dvoznamenkasti rast BDP-a u drugom tromjesečju ove godine! Otvaranje i normalizacija života u pandemiji konačno su ipak donijeli rezultate, potrošnja se povećala, gospodarstvo je živnulo. Krenule su i investicije potaknute novcem europskih fondova i stanogradnjom.



Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljenim krajem kolovoza, u drugome kvartalu 2021. zabilježen je izuzetno visok godišnji rast BDP-a od rekordnih 16,1 % (u odnosu na drugi kvartal 2020.), što je prema trenutačnim podacima Eurostata 5. najbolji među članicama EU-a (iza Španjolske, Francuske, Mađarske i Italije) te uz Mađarsku najbrži rast među zemljama središnjeg i istočnog EU-a. "Rast BDP-a na godišnjoj razini iznad 16 % pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo na putu još bržeg oporavka od naših očekivanja, što je potvrda da je hrvatska Vlada dala snažan odgovor na krizu i osigurala gospodarsku stabilnost u uvjetima pandemije. Činjenica da je danas u Hrvatskoj veći broj zaposlenih nego prije COVID-19 krize, potvrđuje da smo iz faze očuvanja radnih mjesta prešli u fazu kreiranja novih radnih mjesta. Hrvatski pristup balansiranju mjera za očuvanje i zdravlje ljudi i gospodarstva pokazao se djelotvornim i prema rezultatima turističke sezone koji su iznad svih očekivanja. Vlada je posvećena provedbi reformi i ostvarenju investicija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kao i obnovi potresom stradalih područja. Korištenjem gotovo 25 milijardi eura osiguranih iz EU-a za iduće desetljeće imamo polugu za snažan gospodarski razvoj Hrvatske‘‘, izjavio je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.

Sve u svemu, nakon četiri kvartala pada BDP-a, drugi kvartal ove godine prvi je u kojem BDP raste od početka COVID-19 krize, u kojoj je u 2020. pao za 8 %. Najveći doprinos dolazi od rasta osobne potrošnje koja je bila viša za 18,4 % te izvoza roba i usluga koji je porastao za 40,9 %, zbog većeg oporavka turističkih djelatnosti. Za ovakav gospodarski oporavak Vlada je pridonijela i nastavkom provedbe porezne reforme, što je omogućilo i daljnji rast prosječne plaće. Hrvatska ovakvim kretanjima u drugome kvartalu ima brži gospodarski rast nego prosjek EU-a, koji je 13,2 %. To su sve realne činjenice, ma koliko ih neki dovodili u pitanje!

POVIJESNI REKORD


Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da je rast BDP-a iznad očekivanja Vlade te najavio da će najesen doći do korekcije procjene rasta BDP-a za 2021. godinu "na više". Kako je istaknuo, rast gospodarstva u drugom kvartalu je "povijesno rekordan", a pridonijele su mu sve sastavnica BDP-a. Marić je rekao da je investicijska aktivnost jedina malo ispod očekivanja u odnosu na originalne projekcije, no očekuje se da bi se aktivacijom NPOO-a investicije trebale ubrzati i u javnom i u privatnom sektoru. Dosad rekordni kvartalni rast BDP-a iznosio je 7,2 posto, a zabilježen je u drugom tromjesečju 1997. godine. Za usporedbu, Hrvatskoj je trebalo 11 godina da se vrati na BDP od 2008. godine. Marić je također kazao da se nastavak pozitivnih kretanja očekuje i u trećem tromjesečju, koje je još uvijek u tijeku te da smo trenutačno u zoni rasta od oko sedam posto na razini cijele godine. Prema trenutačnim trendovima i brojkama, ostvarila bi se originalna procjena Vlade prema kojoj bi Hrvatska i prije kraja 2022. godine dosegnula razinu BDP-a iz pretkrizne 2019. godine, jer zadnje su procjene taj puni oporavak predviđale za kraj 2022. godine. No, Marić je napomenuo i da postoji "ograda" - ako dođe do određenog pogoršanja situacija u epidemiološkom pogledu, to bi utjecalo i na gospodarstvo. Iznova je apostrofirao da ključ održivosti javnih financija leži na rashodnoj strani proračuna, na što se stavlja veliki naglasak. Podsjetimo, ne tako davno Marić je također u otrežnjujućoj poruci upozorio da je bez štednje budžet neodrživ, odnosno da su prihodi od sezone super, ali da država i dalje troši previše.

FINANCIJSKO ČUDO


Nadalje, ne treba biti vrstan ekonomist kako bismo zaključili da imamo neočekivano dobru turističku sezonu, ali tek iznosi ukupnih fiskalnih računa otkrivaju nam da upravo svjedočimo svojevrsnom financijskom čudu. Tako je, osim rasta BDP-a, iznenadio još jedan značajan podatak. Točnije, od početka godine do 15. kolovoza fiskalizirano je 11,18 posto više računa u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a to je 17,3 milijuna računa više, izvijestio je ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša. Dodao je kako su ove godine srušeni i neki rekordi. "Dnevni iznos fiskaliziranih računa 16. kolovoza dosegnuo je iznos od 890 milijuna kuna. To je najveći iznos fiskaliziran u jednom danu otkad je fiskalizacija uvedena 2013. godine", istaknuo je. Jedan od najboljih hrvatskih ekonomista mlađe generacije, Ivica Brkljača, primijetio je da su sveukupne ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj na najvišim razinama ikada do sada. Tu tezu potkrepljuje i vrlo visokim razinama robnog izvoza.

Uglavnom, mnogo je argumenata koji daju razloge za optimizam kad se radi o oporavku hrvatske ekonomije i gospodarstva. Između ostaloga, kako ističu analitičari, izvoz je u prvoj polovini ove godine također značajnije povećan, i to za oko 26 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, a u odnosu na po svim gospodarskim rezultatima odličnu 2019. godinu, povećan je za 18 posto, dok je u odnosu na istu 2019. uvoz povećan za samo oko četiri posto. Hrvatska je tako značajno smanjila svoj robni deficit. Ekonomski analitičar Velimir Šonje za DW kaže da je podatak o oporavku BDP-a po stopi od 16,1 % sve iznenadio u pozitivnom smislu. "Oporavak osobne potrošnje bio je najvažniji za brz oporavak od pandemijske recesije, no sama potrošnja ne bi mogla dovesti do ovako brzog rasta da nije bilo doprinosa izvoza i investicija. Rast investicija u fiksnu imovinu također je rastao po 18 posto, što ukazuje na široko zasnovan investicijski oporavak u hrvatskom gospodarstvu", kaže Šonje, i optimistično zaključuje da će se sada prognoze za ovu godinu revidirati prema gore, što se odnosi i na do sada najoptimističniju prognozu HNB-a (6,8 posto). "Svi su izgledi da će se visok gospodarski rast, premda prema nižim stopama nego ove godine, preliti na dulje predstojeće razdoblje", zaključuje.

OPREZNIJE PROCJENE


Na temelju objavljivanih visokofrekventnih pokazatelja, velik godišnji rast BDP-a u okviru je očekivanja, kaže se i u komentaru Hrvatske gospodarske komore (HGK): "U drugom kvartalu u odnosu na isti prošle godine, svi veliki sektori rasli su visokim stopama - obujam industrijske proizvodnje bio je viši za 13,9 posto, promet u trgovini na malo 20,5 posto, obujam građevinskih radova za 16 posto, a još veće godišnje promjene izrazili su sektori čije je poslovanje bilo najviše pogođeno prošle godine, primarno turizam i promet". S druge strane, nastavkom rasta BDP-a izdvajaju se građevinarstvo (16 posto) i IKT sektor (informacije i komunikacije s rastom od 6,7 posto), kao jedine djelatnosti koje nisu imale prekid trenda rasta tijekom četiri kvartala prošle godine. "Iako i dalje postoje negativni rizici povezani s razvojem pandemije, očekujemo da ćemo ostvariti značajan gospodarski oporavak ove te značajan rast sljedeće godine. Na tom su tragu i posljednje prognoze Europske komisije, prema kojima će hrvatsko gospodarstvo rasti iznad prosjeka EU-a stopom od 5,4 posto, osmom najvišom među članicama. Vrlo je optimistično što EK za Hrvatsku prognozira još brži rast 2022., od 5,9 posto, četvrti najbrži u okviru EU-a, kada bismo trebali prestići razinu BDP-a iz 2019.", zaključuju iz HGK-a.

Ekonomski analitičar Luka Brkić sa zagrebačkog Fakulteta politologije oko rasta izvoza ističe da prerađivačka industrija u Hrvatskoj i danas ima za trećinu veće prihode od izvoza od turizma o kojem se daleko više govori. Znači li to da ovi podaci znače naznaku promjene gospodarske strukture u Hrvatskoj? Brkić ipak kaže da ne: "Ovo su podaci koji su dobri, ali nema prostora za euforiju, pa čak ni za preoptimistične izjave, jer se ne zna što će s pandemijom biti do kraja ove, ali i sljedeće godine, a to bitno determinira sve". O nužnim strukturnim reformama Brkić navodi: "O promjeni gospodarskog sustava u ovoj zemlji moći ćemo govoriti kada budemo imali drugačije politike, odnosno reformske, a toga, nažalost, nema". Ističe također da bi se trebali promijeniti odnosi snaga, jer ovakav sustav ne može generirati natprosječne stope rasta. Za to je, navodi, potrebno provesti strukturne reforme u pravosuđu, javnoj upravi, mirovinskom i zdravstvenom sustavu. "U tim sustavima nema nikakvih reformi, a transferi iz proračuna za mirovinski i zdravstveni sustav veći su od 30 milijardi kuna. Kako bi izgledao proračun da toga nema", pita se Brkić i navodi primjer poljoprivrede koja je u osam godina hrvatskog članstva u Europskoj uniji dobila u okviru zajedničke poljoprivredne politike 22 milijarde kuna, a proizvodnja je prema produktivnosti i izvozu lošija nego što je bila prije osam godina.

Uzimajući sve u obzir, uspjeh turizma, rast BDP-a, odlično punjenje državnog budžeta - rekordna fiskalizacija, stabilizacija financija, minimalno zaduživanje, najavljeni porast investicija najesen..., doista su i više nego dobri predznaci da će Hrvatska godinu završiti u optimističnom tonu. Problem i dalje ostaje pandemija, kao i slaba dinamika cijepljenja, što su otegotni faktori koji priječe i daljni ekonomski oporavak i razvoj nakon koronarazdoblja...



Damir Gregorović
Strah od veće inflacije
Ključna dvojba za stručnjake jest koliki se dio ovakvog snažnog rasta fiskalnih računa može pripisati inflaciji. Vrlo je moguće da upravo svjedočimo snažnom zahuktavanju inflatornog trenda koji će se tek naknadno reflektirati na podacima DZS-a o kretanju cijena. Naime, viši iznos uz manji broj računa implicira inflatorni trend. To se posebno odnosi na djelatnost “pružanje smještaja i usluživanje hrane”, gdje je u istom tjednu 2021. zabilježeno čak 20 posto manje računa nego u usporedivom tjednu 2019. godine, ali je ukupni iznos izdanih fiskaliziranih računa bio 20 posto viši. Ta golema razlika teško se može objasniti nečim drugim osim ekstremnim poskupljenjima.

Dosad rekordni kvartalni rast BDP-a iznosio je 7,2 posto, a zabilježen je u drugom tromjesečju 1997. godine. Za usporedbu, Hrvatskoj je trebalo 11 godina da se vrati na BDP od 2008.

Jedan od najboljih hrvatskih ekonomista mlađe generacije Ivica Brkljača, primijetio je da su sveukupne ekonomske aktivnosti na najvišim razinama ikada do sada...

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TJEDNI OSVRT

Penava - Raštimana marioneta u rukama zaigranih igrača

2

ENERGETSKA KRIZA (I)

Grijanje pod zaštitom,
nitko se neće smrzavati!

3

EUROPSKE PERSPEKTIVE: OGNIAN ZLATEV, VODITELJ PREDSTAVNIŠTVA EK-A U HRVATSKOJ

Europska unija snažno štiti
svoju pravnu stečevinu
i demokratske standarde