Ekonomija
PČELARI VEĆ TRI GODINE BILJEŽE GUBITKE

Zbog nestašice i kilogram meda bi mogao poskupjeti deset kuna
Objavljeno 6. rujna, 2021.
Vinkovački pčelar Kunodi kaže da se u Slavoniji cijena meda nije povećavala 20 godina

Pčelari već treću godinu zaredom bilježe lošu pčelarsku godinu te se očekuje nestašica domaćeg meda na tržištu, a to znači i moguće poskupljenje meda i pčelinjih proizvoda. Naime, mnoge pčelinje zajednice stradale su još zimus, a onda je podbacila i cvatnja medonosnog bilja.



Loša sezona


Još početkom godine, pčelari su ukazivali kako bi pčelarska godina mogla biti jako loša, jer je već u veljači zatoplilo, što je pčele mamimo iz košnica, a to je za mnoge bilo pogubno, jer uslijedili su hladni dani, a ponegdje je bilo čak i snijega. Zbog svega toga pčelari su od države zatražili donošenje interventnih mjera - deset kilograma šećera po pčelinjoj zajednici, što je Ministarstvo poljoprivrede prihvatilo i ponudilo pčelarima tri milijuna kuna, maksimalno 20 kuna po pčelinjoj zajednici. U cijeloj Hrvatskoj stradalo je čak 40 posto pčelinjih zajednica i zbog toga su osjetno smanjene i količine meda na hrvatskom tržištu. Kad je dobra godina, računa jedan pčelar iz bjelovarskog kraja, od stotinjak košnica dobije do 2,5 tona meda, a ove godine jedva 500 kilograma.

Slično razmišlja i Stanko Čuljak, dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza te predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije i Udruženja pčelara "Nektar" Vinkovci.

- Nažalost, ova je godina najgora pčelarska godina u nizu. Počevši od godine kada je poplavljena Gunja i okolna sela, svaka je sve gora i gora. Samo ljubav pčelara prema pčelama i volja da ulažu ne mali novac na prehranu pčela samo da ih održe na životi i pripreme za zimu. Niz godina koje nisu ponudile meda za vrcanje smanjile su mogućnost održavanja pčelinjaka na ovoj brojnosti košnica. Ono meda što je izvrcano ne pokriva niti troškove pčelara u osnovnoj proizvodnji. Budući da nema meda ni na područjima na kojoj se med prodaje po mnogo većoj cijeni nego kod nas, u Slavoniji, za očekivati je da će cijene meda uvelike porasti. Pčelari sada dobivaju na veliko za med, koliko su prodavali na kućnom pragu u teglama. Ali osnovno je da su smanjene količine meda koje pčelar dobije, a ulaganja su mnogo veća, pa opada interes za pčelarstvom. To povlači za sobom smanjenje broja pčela na našem području. Ne smijemo zaboraviti da su nam pčele potrebnije zbog oprašivanja koje se do sada smatralo kao opće dobro. Med je u tom slučaju bio nusproizvod, i mala nadoknada pčelaru za rad i trud oko pčela - pojašnjava Stanko Čuljak.

Iskusni vinkovački pčelar Danijel Kunodi podsjeća kako se u Slavoniji cijena meda nije povećavala 20 godina, jer je u ovim krajevima manje stanovnika, pa je bila i smanjena potražnja te nije bilo uvjeta za višu cijenu, ali, misli Kunodi, povećanje cijena sada je sasvim izvjesno.

- Med, zapravo, već sada poskupljuje polako, jer je nestašica zbog jako teške godine za pčelare. U vrijeme pandemije koronavirusa ljudi traže domaći med, a njega baš i nema, pa je logično da će se mijenjati i to za 20-ak posto. Primjerice, s 40 na 50 kuna, s 50 na 60 kuna, dakle za deset kuna, a i to je vrlo nisko u odnosu na europske cijene. U našem okruženju, u BiH su već podigli cijene još za deset kuna. Ovo je, zapravo, tek balansiranje na neku realnu cijenu. Pčelari ipak paze da ne dođe do divljanja cijena - kaže Danijel Kunodi.

Pomoć države


Ministarstvo poljoprivrede provelo je do početka rujna postupak elektronskog savjetovanja prijedlog pravilnika o provedbi programa potpore pčelarima zbog gubitaka medonosnog potencijala, s ciljem raspodjele financijskih sredstava za sufinanciranje nabave šećera za prihranu pčela. Za provedbu programa osiguran je novac u državnom proračunu u iznosu od tri milijuna kuna.

Naime, nepovoljne meteorološke prilike izazvale su nedostatak pčelinje paše zbog stradavanja medonosnog bilja te zadale dodatni udarac već ionako oslabljenom pčelarskom sektoru pogođenom pandemijom bolesti COVID-19 te posljedicama razornog potresa u središnjem dijelu Hrvatske. Na temelju prikupljenih preliminarnih podatka procijenjeni su gubici medonosnog potencijala od 80 do 100 posto, navodi se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.

Pčelari su zbog gubitka medonosnog potencijala izazvanog nedostatkom pčelinje paše bili primorani prihranjivati pčele, a to je izazvalo velike financijske troškove. Putem programa pčelarima će se sufinancirati realizirana nabava šećera za prihranu pčela u razdoblju od 1. ožujka do 1. rujna 2021. Njegovom provedbom izravno će se utjecati na osiguranje brojnosti pčelinjih zajednica, nastavak daljnjeg uspješnog oprašivanja poljoprivrednih i samoniklih usjeva i na kontinuiranu proizvodnju pčelinjih proizvoda, a neizravno na vraćanje nazočnosti pčela na isto područje u svrhu očuvanja biološke raznolikosti.



Miroslav Flego
Kad je dobra godina od stotinjak košnica dobije se do 2,5 tona meda, a ove jedva 500 kilograma

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike