Polovičnom ili nikakvom povezanošću mnogih dijelova zdravstvenog sustava s CEZIH-om (Centralnim informacijskim sustavom u zdravstvu), zbog čega sustav ne raspolaže važnim zdravstvenim podatcima potrebnim u liječenju pacijenata, Ministarstvo zdravstva oglušilo se na svoju zakonsku obvezu umrežavanja kompletnog zdravstvenog sustava u tu informatičku mrežu, koja je stupila na snagu još početkom 2021. godine.

Prema čl. 43. Zakona o podatcima i informacijama u zdravstvu iz 2019. godine, svi pružatelji zdravstvene zaštite u Hrvatskoj bili su obvezni osigurati razmjenu zdravstvenih podataka preko CEZIH-a u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu zakona. Taj je rok istekao u veljači 2021., a Ministarstvo zdravstva ignorira tu zakonsku obvezu, koju bi danas morali poštivati svi segmenti zdravstvenog sustava.

Nadzor dvojnog rada

U praksi je stanje daleko od onog kakvo bi prema tom zakonu trebalo biti, jer s CEZIH-om informacije ne razmjenjuju dijelovi bolničkog sustava, medicina rada, patronaža, palijativa, a privatni pružatelji zdravstvenih usluga nikako. Zapravo, tehnički se mogu razmjenjivati samo oni zdravstveni podatci koji imaju osnovu u uputnici HZZO-a. Dakle, medicinska dokumentacija nastala u bolničkom hitnom prijemu ni tehnički se ne može razmjenjivati preko CEZIH-a.

Ministrica Hrstić nedavno je najavila da će do kraja godine "umrežiti" privatni zdravstveni sustav u CEZIH, ponukana činjenicom da je i to način za bolji nadzor tog dijela zdravstvenog sustava. Na primjer, tako se može nadzirati dvojni rad liječnika. Ako je netko, naime, u privatnoj klinici izdao nalaz pacijentu u vrijeme kad je trebao biti u bolnici, lakše je kontrolirati takve prijestupe nego kad nemate nikakav uvid u rad privatnog zdravstvenog sustava.

- Uključivanje u CEZIH donosi brojne prednosti za zdravstveni sustav, jer se, između ostalog, onda ne može dogoditi da doktor u radno vrijeme bude u privatnoj praksi. Ne može se također dogoditi da se pretežni dio usluga u privatnim ordinacijama obračunava bez računa, što se u praksi učestalo događa - upozorava dr. sc. Miroslav Mađarić, stručnjak za primjenjeno računarstvo u zdravstvu.

Zatim je tu i kontrola kvalitete, jer se dostupnošću nalaza preko CEZIH-a liječnicima omogućuje brže i kvalitetnije donošenje odluka.

- Kontrola kvalitete u privatnim zdravstvenim pružateljima zdravstvenih usluga sada praktično ne postoji, jedina "povratna veza" su teški slučajevi neželjenih ishoda, koji završavaju tužbom za liječničku pogrešku. Osim zbog neželjenih ishoda, privatni pružatelji zdravstvenih usluga će se uključivanjem u CEZIH moći nadzirati i u primjeni vrijedećih smjernica, s ciljem sprječavanja neindiciranih usluga, koje se rade samo zbog ostvarenja financijske koristi, bez svrhe, a često i na štetu pacijenta - objašnjava Mađarić.

Nepotrebna ponavljanja

Uključivanje u CEZIH, dodaje, može regulirati sivu zonu ostvarenja prednosti privatnih pacijenata pred onima koji se koriste javnim sustavom. Naime, operacije, zračenja, rehabilitacija često kasne zbog čekanja na dijagnostički postupak, a ako to pacijent obavi kod privatnika, naravno o svom trošku, i terapijski postupak dobiva ranije od pacijenta iz javnog sustava.

- Naravno, apsolutno je najveća korist od potpunog uključivanja svih pružatelja zdravstvenih usluga za pacijenta u tome da svi oni preko CEZIH-a, odnosno e-kartona, ostvaruju uvid u medicinsku dokumentaciju pacijenta, u dijelu koji je relevantan za aktualni tijek liječenja. Tako se neće događati da se nepotrebno ponavlja dijagnostičke postupke - navodi Mađarić.

Prema podatcima Ministarstva zdravstva koje je ono dobilo preko platforme Imamo pravo znati, ispunjenje svih preduvjeta za uključivanje privatnih pružatelja zdravstvene zaštite očekuje se do kraja listopada, a bilo je na čekanju zbog ograničenih hardverskih i mrežnih resursa kojima je CEZIH raspolagao. O uključenju ostalih segmenata zdravstva koji također nisu priključeni na CEZIH resorno se ministarstvo zasad nije očitovalo.