Osijek
ODJECI KREATIVNE RIZNICE

Brendiranje Osijeka zagrljajem, meandrom, OSvajanjem i kotačem
Objavljeno 7. lipnja, 2021.

Na nedavnoj je Kreativnoj riznici vođena vrlo zanimljiva panel-rasprava o Andizetskom brendiranju grada, a o važnosti brendiranja grada govorili su panelisti izabrani iz dviju znanstvenih ustanova. S Akademije za umjetnost i kulturu sudjelovali su Iva Buljubašić, Davor Bobić i Alen Biskupović, a s Ekonomskog fakulteta u Osijeku Jasna Horvat, Ivan Kelić i Josipa Mijoč, koja je i moderirala.



Moderatorica je podsjetila kako je UNESCO 2021. godinu proglasio godinom kreativne industrije, zbog čega su sudionici i povezivali brendiranja Osijeka s poznatim modelima kreativne industrije.

Kako se u temi panela nalazi riječ "Andizet", Jasna Horvat je, kao potpredsjednica Instituta Andizet, pojasnila značenje riječi iz imena Instituta: "Andizeti su bili pripadnici plemena koje je predantičko naselje na prostoru današnjeg Osijeka nazvalo Mursom, što je na izumrlom jeziku Andizeta značilo močvaru." Dodala je kako su za brendiranje grada Osijeka važni svi njegovi Osječani u protegu povijesti dužem od 2000 godina. Podsjetila je tako na Eugena Savojskog (Pariz, 18. listopada 1663. – Beč, 21. travnja 1736.), koji je izgradnjom osječke Tvrđe postavio temelje današnjim vizurama Osijeka.

Iva Buljubašić uspoređivala je Osijek s poznatim svjetskim gradovima te je navela kako u inozemstvu Osijek predstavlja srednjoeuropskom urbanom oazom, sigurnom za život i ugodnom za rad. Buljubašić drži kako se osječke nagrade ostvarene u turizmu trebaju više isticati te da su prednosti grada upisane u sportski duh grada, gostoljubivost i srednjoeuropski kulturni obrazac. Ivan Kelić naveo je nekoliko posljednjih osječkih slogana kakvima su Osijek, nepokoreni grad i Grad po mjeri čovjeka te je istaknuo kako je Osijek u dvijetisućitima od industrijskog postao sveučilišnim gradom. Prema Keliću, Osijek se uz kulturno-povijesno nasljeđe izdvaja među mnogim gradovima i po svojim oskarovcima, nobelovcima, sportašima, kao i po kraft-sceni.

Davor Bobić, skladatelj svjetskog ugleda, naglasio je kako je, radeći u njemu, zavolio Osijek i u njemu otkrio rijedak spoj kulturne i urbane otmjenosti. Naglasio je kako je u Domovinskom ratu ostao bez brojnih bliskih prijatelja koji su izgubili život u obrani Vukovara i Osijeka i kako je njegov dolazak u Osijek bio motiviran željom da pridonese oporavku grada. Postavljanjem Osječke glazbene srijede Bobić je uočio kako grad Osijek posjeduje iznimno kulturnu publiku te da se kultura Osječana čita i na ulicama grada u načinu vožnje i susretljivosti njegovih građana. "Jednu od posljednjih skladbi posvetio sam Osijeku razdijelivši skladbu na tri dijela prema uzoru na osječki Gornji grad, Donji grad i Tvrđu".

Alen Biskupović istaknuo je ulogu Akademije za umjetnost i kulturu, koja pridonosi stvaranju kulturnih navika kod najmlađih generacija. Za Biskupovića važno je potaknuti suradnju svih dvanaest sektora kreativne industrije te u postupcima brendiranja grada Osijeka istražiti stajališta eksperata i ostvariti digitalnu interakciju.

Bobić je predložio je jaču suradnju gospodarstva s kulturnim djelatnicima jer, kako je izjavio, "kultura snažno promovira gospodarstvo, a gospodarstvo je zamašnjak kulturi".

U zaključnoj riječi rasprave, Jasna Horvat ponudila je nove slogane za brendiranje grada Osijeka označivši grad Osijek - gradom meandrom, gradom zagrljajem i gradom koji OSvaja. Naglasila je kako se u brendiranju Osijeka treba ostvariti želja za poistovjećivanje sa sloganima te utemeljenost slogana u nasljeđu i suvremenosti. Moderatorica rasprave Josipa Mijoč zaključila je raspravu riječima kako je Osijek ujedno i grad kotač koji je oduvijek predvodio promjene što su danas uočljive u osječkoj IT industriji, prestižnom sveučilištu, pa i najdužim biciklističkim stazama. I. Rab Guljaš
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana