Ekonomija
OSJEČKO-BARANJSKO GOSPODARSTVO NASTAVLJA S INVESTICIJAMA

Desetak tvrtki krenulo u ulaganja u vrijednosti od po 10 milijuna kuna
Objavljeno 3. ožujka, 2021.
Bez stimulacije investicija privatnog sektora ostali bismo na začelju Europske unije

Poznato je kako ukupni rezultati osječko-baranjskog gospodarstva uvelike ovise o rezultatima velikih tvrtki kojih je (samo) 20-ak. Druga karakteristika istog tog gospodarstva je da je izrazito izvozno orijentirano. A treća karakteristika koja se iskristalizirala prethodnih godina jest kako su niske stope ulaganja u dugotrajnu imovinu. U investicije.


Iako su ona na godišnjoj razini od oko dvije milijarde kuna i svake godine su u porastu, to nije u cijelosti zadovoljavajuće. No i za to ima razloga, prvo je lokalno gospodarstvo bilo dijelom repova slučaja Agrokor, a potom smo imali i godinu opterećenu pandemijom COVID-19.


- Ipak, u 2019. godini započete investicije nastavljene su i u 2020. godini - rekao je Zoran Kovačević, predsjednik Gospodarskog vijeća HGK-ove Županijske komore Osijek, te je pobrojio deset tvrtki koje su krenule u ulaganja, pojedinačno vrijedna bar deset milijuna kuna.
Efikasnost

Jedna od tih tvrtki koja je početkom ove godine izvijestila o svojim ulagačkim procesima jest osječka Karolina. Pred dovršetkom su investicije vrijedne ukupno pet milijuna eura.


- U skladu s novim zamahom u Kraš grupi i novom strategijom razvoja, ova dosad najveća investicija u novu proizvodnu i pakirnu liniju Moto keksa bit će potpuno realizirana u prvom kvartalu ove godine - rekao je medijima Miroslav Šimić, direktor Karoline.


Šimić ističe kako su osim te investicije u tijeku pripreme projekata vrijednih 15 milijuna kuna usmjerenih na povećanje efikasnosti proizvodnje, energetsku učinkovitost pogona i korištenje obnovljivih izvora energije.


U tom smjeru najavljuju investicije i u osječkoj Saponiji te su upravo prijavili projekte energetske obnove svojih pogona na dostupna sredstva resornog ministarstva, investirali u novi informatički sustav.


Nexe grupa dosta je investirala u pogone svojih članica, također u povećanje energetske učinkovitosti, optimizacije troškova proizvodnje, povećanje efikasnosti i uvođenje novih proizvoda...


Među tvrtkama koje kreću u ulaganja u opremanje pogona prerade mesa je i mesna industrija Ravlić d.o.o., a tvrtka Žito d.o.o. u fotonaponske elektrane za vlastite potrebe.


A i Hrvatska udruga poslodavaca je u veljači provela anketu među poduzetnicima kako bi se utvrdila spremnost i investicijski potencijal privatnog sektora, a ususret novom programskom razdoblju. U anketi je sudjelovalo više od 1700 mikro, malih, srednjih i velikih poduzetnika, a rezultati su potvrdili prijašnje HUP-ove stavove o tome da je upravo privatni sektor taj koji je za investicije u velikoj mjeri spreman već danas.


- Rezultati su pokazali da više od dvije trećine ispitanika (68 %) ima pripremljene projekte ili planove investicija za sljedeće financijsko razdoblje u iznosu većem od 21 milijardu kuna. Upravo radi toga HUP je i u prijašnjim istupima neprestano naglašavao da se minimalno 50 posto EU sredstava treba staviti poduzetnicima na raspolaganje kroz pozive za dodjelu nepovratnih sredstava. Čak 28 posto poduzetnika je nažalost istaknulo da bez sufinanciranja nepovratnim sredstvima neće preživjeti recesiju - istaknula je Ana Fresl, predsjednica HUP- Udruge profesionalaca za fondove EU-a.


Anketu je prokomentirao i glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-a) Damir Zorić.
Reforme

- Neprestano ističemo nužnost provedbe reformi i rezova koji bi potaknuli oporavak gospodarstva, a pandemijska kriza samo je dodatno naglasila tu potrebu. EU dokumenti omogućuju da se poduzetnicima otvori veći izravni prostor unutar Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a u HUP-u očekujemo da taj postotak bude minimalno 50 posto. Važno je naglasiti i da preporuke Europske komisije za programiranje mjera Nacionalnog plana specifično adresiraju potrebne reforme u cilju jačanja konkurentnosti i ulaganja u Hrvatskoj. To su prije svega potreba za poboljšanjem produktivnosti rada (koja je u prosjeku 26 posto niža od prosjeka EU-a, nap. a.), jača integracija digitalnih tehnologija u poduzeća i veća razina ulaganja u istraživanje i razvoj kao i nefleksibilno poslovno okruženje - upozorio je Zorić.


Čak 94 % ispitanih koristilo bi nepovratna sredstva, a (samo) šest posto iskazalo je interes za financijske instrumente. Ukupna ulaganja svih poduzetnika, uz potporu EU fondova preko nepovratnih sredstava u visini od 50 posto, iznosila bi 13,2 milijarde kuna dok bi ulaganja kroz financijske instrumente bila oko 7,8 milijardi. Ukupno su razlike između nepovratnih potpora i financijskih instrumenata značajne, tj. od svih ispitanih njih 62 posto koristilo bi nepovratna sredstva, a oko 30 posto ih nije spremno ulagati kroz financijske instrumente. U kontekstu vrijednosti spremnih projekata ističu se velika poduzeća, za koje u prethodnom financijskom razdoblju nije bilo velikih mogućnosti, a interes je bio značajan.
Polovina ispitanika je kao najveću potrebu navela ulaganje u proširenje kapaciteta, modernizaciju proizvodnje i nove tehnologije. Slijedi ulaganje u digitalnu transformaciju poslovanja i uvođenje IKT tehnologija, za što se opredijelila trećina poduzetnika. U HUP-u kao bitnim za istaknuti drže kako je ovom anketom potvrđena pretpostavka da su ovo dvije najvažnije vrste ulaganja svim skupinama poduzeća bez obzira na veličinu. Zaključno, u HUP-u upozoravaju kako se 30 posto poduzeća izjasnilo da neće moći investirati bez nepovratnih sredstava, a veliku zabrinutost izaziva podatak kako se njih 28 posto izjasnilo da neće preživjeti bez potpora.


Dario Kuštro
Bez nepovratnih potpora 30 % poduzeća neće investirati, a zabrinjava i što 28 % neće preživjeti bez potpora
PRIVATNI SEKTOR TREBA BITI RAVNOPRAVAN
U HUP-u su stava kako bi se Mehanizmom za oporavak i otpornost, kao odgovorom EU-a na COVID-19, trebalo doprinijeti poboljšanju otpornosti, potencijala rasta i kapaciteta za prilagodbu u državama članicama, umanjiti društvene i ekonomske učinke krize te podržati zelenu i digitalnu tranziciju čime će se doprinijeti ekonomskoj i socijalnoj konvergenciji te poticanju otvaranja novih radnih mjesta. Ako se privatan sektor ne zastupi ravnopravno u odnosu na javne projekte kroz planirane mjere za oporavak i otpornost, tj. ako se u njega ne uloži bar polovina raspoloživih sredstava EU-a, Hrvatska bi u novoj krizi mogla biti puno duže od prethodne (krize 2008.)
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana