Magazin
INVENTURA KORONE U HRVATSKOJ (I)

Na dobrom smo putu, moramo zadržati optimizam
Objavljeno 18. travnja, 2020.
Odlučni i pravodobni potezi: Najbolji u Europi - Od početka krize stanje držimo pod kontrolom

Nosimo se dobro samo zato što smo jako rano i na vrijeme uveli sve mjere koje su zaista teške za čuti i provoditi, rekla je Maja Grba Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i članica Nacionalnog stožera. Dodala je da svi koji se drže mjera imaju dobre rezultate. "Tako je i Hrvatska na dobrom putu da ovakvim porastom izbjegne ono što svi želimo izbjeći, a to je nagli skok. Samo o nama samima ovisi, koliko se budemo držali mjera, tako ćemo i proći," poručila je, saževši gotovo sve o kronologiji i posljedicama koronavirusa u Hrvatskoj.

HITNOST I STROGOST
Ako što zabrinjava, to je da se ni nakon pedesetak dana krize izazvane koronavirusom kraj još ne nazire, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, premda za sada statistika pokazuje da je u RH stanje pod kontrolom i bez masovnog širenja zaraze. Podsjetimo, mjere prevencije i zaštite od koronavirusa na međunarodnim zračnim i morskim lukama u Hrvatskoj počele su još 24. siječnja. Podižu se mjere pripravnosti, uvodi se zdravstveni nadzor za osobe koje su boravile u Kini, a Vlada 20. veljače osniva Nacionalni stožer civilne zaštite na čelu s ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem. Sredinom veljače situacija oko epidemije koronavirusa u susjednoj Italiji postala je ozbiljnija te je ministar zdravstva i član Nacionalnog stožera Vili Beroš 21. veljače donio odluku o osnivanju karantene kao preventivne sigurnosne mjere za zaštitu građana od potencijalne ugroze koronavirusom.

Prvi slučaj koronavirusa pojavio se u utorak, 25. veljače, u Zagrebu. Radilo se o mladiću koji je bio na nogometnoj utakmici u Milanu. Idući dan potvrđen je i drugi slučaj zaraze, kod njegovog brata te prvi slučaj u Rijeci, muškarac koji radi u Italiji. Dva dana kasnije, 28. veljače, zabilježena su dva nova slučaja, osobe bliske oboljelima, a do tada je ukupno testirano 156 osoba. Sljedeći dan još jednoj je osobi potvrđena zaraza, čime je ukupan broj oboljelih od koronavirusa dosegnuo šest.

Prvih devet dana ožujka zaraza je potvrđivana kod jedne osobe svakoga dana. I dalje su to bili bliski kontakti već oboljelih, ili osobe koje rade u Italiji. Tako je broj zaraženih dosegnuo 13. U međuvremenu, Nacionalni stožer locirao je i druge lokacije s uvjetima za moguću karantenu. Ministar Beroš 5. ožujka donio je odluku o proglašenju opasnosti od epidemije kao administrativnu mjeru, a Stožer je četiri dana kasnije odlučio da svi strani državljani koji ulaze u Hrvatsku iz država gdje su žarišta zaraze, moraju biti u obveznoj karanteni 14 dana. Počele su i odgode događaja i skupova s više od 1000 ljudi, kontrolnih pregleda u bolnicama itd. Desetog ožujka potvrđene su još dvije osobe s koronavirusom, a idućeg dana četiri, čime je broj oboljelih narastao na 19. Ministar Beroš donio je odluku o proglašenju epidemije koronavirusa. Broj je, kako oboljelih, tako i umrlih, svakim danom uglavnom rastao.

U novonastaloj situaciji sve više poslodavaca radnicima nalaže rad od kuće, a građani panično prazne police u trgovinama i kupuju zalihe hrane i dezinfekcijskih sredstava. Pojačana je provjera na graničnim prijelazima, zbog čega su zabilježena duga čekanja vozila, a obustavljena je nastava u školama i fakultetima - izvodit će se online. Potvrđeno je i da je virus ušao u zdravstveni sustav, jer su među zaraženima i liječnici koji su imali kontakt s bolesnicima koji su u Hrvatsku došli iz inozemstva. Stožer je potom donio rigoroznije mjere za zaštitu građana. Kazne za prekršitelje mjere samoizolacije ili drugih mjera zbog koronavirusa iznose od osam do 120 tisuća kuna.

S obzirom na velik broj oboljelih u svijetu i Europi, ministar Beroš istaknuo je da situacija u Hrvatskoj daje određeni optimizam, odnosno ukazuje da su mjere učinkovite i pravodobne. Ministar Božinović najavio je ograničenje kretanja starijih i pojačani nadzor samoizolacije. Poručio je i da treba odustati od planiranih putovanja u inozemstvo te najavio zatvaranje 27 graničnih prijelaza sa Slovenijom.

Stožer je dobio veće ovlasti kako bi se ubrzala protočnost djelovanja sustava, a zakonske izmjene koje mu daju te ovlasti, Hrvatski sabor izglasao je to bez rasprave. Mjere koje je Stožer donosio bile su vezane uz ograničavanje javnog okupljanja, privremenu obustavu rada ugostiteljskih objekata i drugih uslužnih djelatnosti s osnovnim ciljem da se smanje mogućnosti socijalnih kontakata. Mjere koje je Vlada donijela, a odnose se na rad ugostiteljskih objekata, uslužnih djelatnosti, zabranu napuštanja mjesta prebivališta bez propusnice itd., službeno vrijede do sutra (nedjelja, 19. travnja), ali njihovo je produženje neizbježno. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak kazao je kako misli da još nije vrijeme za ukidanje tih mjera, sve dok pet do sedam dana ne bude zabilježen pad broja novooboljelih. I tada će se mjere postupno popuštati, ali ne sve odjednom. Rad ugostiteljskih objekata bit će nadalje limitiran socijalnim distanciranjem te poštivanjem higijenskih i epidemioloških mjera. Zbog svega toga Hrvatska bi se trenutačno zbog svih navedenih i provedenih mjera trebala nalaziti na dobrome putu. Ministar Beroš opetovano naglašava kako nemamo eksponencijalan, nego linearan rast broja oboljelih, a krenulo je i relaksiranje određenih mjera poput rada tržnica. Hrvatska matematičarka Petra Posedel Šimović s FER-a i Agronomije, za Index je izradila grafikone kretanja broja oboljelih u kojima se jasno vide neki važni trendovi i ključne točke prekretnice. "Mi smo donedavno bili na eksponencijalnoj krivulji rasta", rekla je Posedel te dodala: "To je uobičajeno kada se zaraza počinje širiti. No najvažnije pitanje bilo je povećava li nam se značajno broj oboljelih u danu, odnosno je li to povećanje veće ili manje od povećanja u prethodnom danu. U jednom trenutku došli smo do stope dnevnog rasta od čak 26 %. Taj postotak znači da se broj zaraženih u tri dana udvostručuje. Jasno je da nitko nikako ne želi imati toliku stopu rasta. U Hrvatskoj, zahvaljujući uvedenim mjerama, stopu rasta negdje krajem trećeg mjeseca uspjeli smo smanjiti s 24 % na 19 %, a do danas za još koji postotak...". Posljednjih tjedana mnogo se u medijima pisalo o zaslugama Kriznog stožera i ljudi u njemu za dobru situaciju koju imamo. "Rekla bih da smo mi s mjerama krenuli rano i da smo primjer svim zemljama u Europskoj uniji. Struka je odlično napravila svoj posao", priznala je Posedel. Važnu ulogu u pripremi sustava za borbu s epidemijom odigrali su i brojni drugi ljudi i dijelovi sustava koji se nisu našli u fokusu medija. Među njima svakako su i epidemiolozi. Branko Kolarić, profesor na Katedri za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, kaže: "U odgovoru na aktualnu pandemiju, kako sada stvari stoje, na vrijeme smo uveli potrebne mjere, prije svega održavanja socijalne distance, pojačane osobne higijene i higijene prostora te izdvajanja oboljelih i osoba koje su imale jasnu epidemiološku vezu iz populacije dok ne prođe inkubacijsko razdoblje bolesti od 14 dana. Ako se uspoređujemo sa zemljama koje su pokušale drugačije scenarije, poput Švedske i Brazila, možemo vidjeti da su naše mjere opravdane te da ih gotovo sve zemlje, manje ili više efikasno, provode. Takve odluke nije jednostavno donijeti, jer je lako doživjeti kritiku i otpor javnosti", poručio je epidemiolog. Psihologinja Anita Lauri Korajlija s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sa svojim je kolegicama provela istraživanje koje pokazuje da je ozbiljnost shvaćanja bolesti COVID-19 relativno brzo rasla u Hrvatskoj. "Kod nas je svakako, prema našim rezultatima, došlo do promjene u percepciji ozbiljnosti koronavirusa i bolesti u tri tjedna, od pojave prvog zaraženog 25. veljače, pa do 19. ožujka, kada je prva osoba umrla", tumači Korajlija.

Epidemiolog Kolarić još kaže da nikako ne bismo trebali misliti da se kraj pandemije bliži te da još nikako nije vrijeme za opuštanje. "Da se ne zavaravamo, trenutačna povoljna situacija može se lako i brzo preokrenuti. Košarkaškim ili vaterpolskim rječnikom, dobili smo tek prvu četvrtinu", rekao je Kolarić. "Što se popuštanja mjera tiče, Stožer svakodnevno važe i procjenjuje prioritete za moguće ublažavanje, ali i pooštravanje mjera koje su od najvećeg utjecaja na zdravlje, a zatim i gospodarstvo i kvalitetu života građana. Zahtjevno će biti odlučiti kada je vrijeme za vraćanje u klupe učenika i studenata. Sigurno je da će se zadnje uklanjati mjere koje nose veliki rizik za transmisiju bolesti, uključujući velika okupljanja, primjerice, koncerti na stadionima, ili u velikim dvoranama...", zaključuje Kolarić.

Sve u svemu, prema mišljenjima mnogih, u zemlji, ali i inozemstvu, Hrvatska je napravila izvrstan posao.

NEMA OPUŠTANJA
Zasluga je to svakako pravodobne i razumne reakcije na krizu premijera Plenkovića, Stožera na čelu s ministrom Božinovićem, i zdravstvenim stručnjacima poput ministra Beroša i prof. dr. sc. Alemke Markotić, ravnateljice Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Zagreb. Jer aktualne brojke oboljelih i umrlih pokazuju da se Hrvatska za sada dobro nosi s pandemijom bolesti COVID-19, da je među boljima u svijetu te da može biti primjer mnogima u Europi. Od početka širenja virusa u Hrvatskoj stopa dnevnog porasta bila je relativno niska, jedna od nižih u svijetu, a posljednjih dana ona konačno uglavnom pokazuje stabilnost, pa čak i povremeni pad. No kraj je još daleko, opuštanja ne smije biti...

Piše: Damir GREGOROVIĆ
Važna uloga medija
Neka novija istraživanja pokazala su da su u odgovoru nacija na pandemiju važnu ulogu odigrali i mediji koji su s jedne strane formirali mišljenje javnosti, a s druge poticali politiku i sustav. Primjerice, jedno istraživanje provedeno u više zemalja utvrdilo je da postoji snažna korelacija između ozbiljnosti, čak i straha s kojim stanovništvo doživljava COVID-19 i uspješnosti mjera koje su uvele njihove vlasti. “Budući da se čini da agresivne mjere prevencije djeluju, strah bi mogao biti nužan dio rješenja”, zaključio je u Forbesu autor jedne takve analize. Epidemiolog Kolarić sličnoga je mišljenja. “Mediji igraju iznimno značajnu ulogu u uvođenju i provođenju mjera, na čemu im zahvaljujem od srca, kao i svim građanima koji se, u velikoj većini, ozbiljno pridržavaju mjera. Zato trenutačno imamo jednu od najpovoljnijih epidemioloških situacija po pitanju koronavirusa u svijetu. Prvi od deset principa dr. Andrije Štampara, koji su i danas temelj javnoga zdravstva i socijalne medicine, je: “Važnije je obavještavanje naroda od zakona!”, naglasio je Kolarić.
Hrvatska je rano počela uvoditi određena ograničenja, a relativno brzo u odnosu na broj oboljelih uvela je jedan od najstrožih paketa mjera u svijetu.
Ako se uspoređujemo sa zemljama koje su pokušale drugačije scenarije, možemo vidjeti da su naše mjere opravdane.

MARTA ZORKO

Počinju nove igre moći

U komunikacijskom smislu sve je odrađeno pravodobno i transparentno, iako pomalo ad hoc, kako to obično biva. Za krizne situacije i komunikaciju u kriznim situacijama zapravo je bitna proaktiva, priprema i planiranje kako bi se umanjile posljedice, koje onda takav događaj karakteriziraju krizom velikih razmjera - kaže izv. prof. dr. sc. Marta Zorko, s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te dodaje:


- O pandemijama svjetskih razmjera kao potencijalnim šok-događajima raspravlja se već godinama, pa ipak ne postoje razvijeni mehanizmi ponašanja i protokoli koji bi onda takve situacije olakšali globalno, pojedinim državama, ili na državnim razinama njihovim kriznim stožerima. Ako pogledate analize scenarija primjerice Nacionalnog obaviještajnog vijeća SAD-a iz 2012. godine, ili znanstvenih instituta poput CSIS-a (Center for Strategic and International Studies), pandemije su predviđene kao ozbiljni izazovi koji mogu promijeniti tijek i zaokrenuti dosadašnje globalne odnose moći. Ono što je izostalo jest korak dalje, a to je priprema te prevencija dalekosežnih posljedica kroz potencijalne emergency planove i protokole na globalnom, a onda na i nacionalnim razinama.


Ono što uviđam kao potencijalni izazov jest činjenica da su se krizni stožeri (Krizni stožer Ministarstva zdravstva i Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske), našli u situaciji komunikacije bez stvarnog feedbacka građana prema kojima komuniciraju. Uspješnost komunikacije vidi se jedino iz poštivanja (ili ne) mjera Stožera, što nije dovoljno za ukupnu sliku stanja prihvaćanja i suočavanja sa situacijom građana RH. Paralelna neslužbena komunikacija putem društvenih mreža sklona je širenju nepotpunih i neprovjerenih informacija, teorija zavjera i nepouzdanih analiza u pokušajima prihvaćanja trenutačne stvarnosti i pronalaska tzv. "krivca", i tu vidim ozbiljan izazov dosadašnjem načinu komunikacije, ako se ova situacija nastavi još neko vrijeme i bez konkretnih naznaka kad bi kriza mogla završiti.

ČETIRI PODRUČJA



Svakog dana slušamo da "nakon korone ništa više neće biti isto", između ostaloga, spominju se i igre moći na geopolitičkom planu. Što Vi, kao iskusna geostrateška stručnjkinja i politologinja, mislite o svemu tome?


- Svijet sigurno neće biti isti, ali to ne znači da je ta kategorija ireverzibilna i da se radi o presedanu. Preslagivanje "karata moći" događa se gotovo na dnevnom planu i "nove svjetske poretke", koje zazivaju razni autori, imamo najmanje svakih pet godina, ili čak i češće, po pojavi dovoljno jakih izazova koji mogu presložiti odnose moći na globalnom planu. Ovo je svakako jedan od njih. Svijet je postao premrežen do te mjere da je teško bilo koji izazov ili njegove posljedice geografski izolirati. Bolest COVID-19 pokazala je svoju "aplikativnost" pri geopolitičkom igranju igara moći u četiri područja: igra opremom, igra brojkama mrtvih, igra predviđanja ekonomskih posljedica, i igra etiketama. Igra opremom odnosi se na prividna savezništva ili suparništva koja se pokušavaju prikazati u brojkama donirane opreme, financijske pomoći, ili pomoći u ljudstvu. Predstavljanje djela dobronamjernosti ili solidarnosti u svjetlu nekih novih savezništava, ili računanje nesudjelovanja u pomoći kao oblik novih supraništava, igre su koje se vode prema pogrešnim zaključcima o tome da se događa "nešto novo" u geopolitičkim odnosima, jer zanemaruju komponentu ljudskosti i humanitarne pomoći bez uvjetovanja. Igra brojkama mrtvih igra je prikazivanja uspješnosti ili neuspješnosti države u globalnim okvirima, što je također izvađeno iz konteksta, jer nisu sve zemlje na jednaki način pogođene virusom, niti su sve reagirale na isti način kako bi ovo mogle biti komparativno mjerljive komponente. Trenutačno odmjeravanje snaga, nažalost, u negativnim brojkama zaraženih i umrlih vodi se između SAD-a i Kine, što na neki način i ukazuje na konstantu u odmjeravanju moći kojoj svjedočimo već više od deset godina. Na nju se nastavlja i igra predviđanja ekonomskih posljedica koju nije potrebno dodatno pojašnjavati. Naposljetku, igra etiketama je igra stereotipima, igra traženja krivca. Ta igra također se igra na razini SAD - Kina, jedan od primjera je i odbijanje financiranja Svjetske zdravstvene organizacije od strane predsjednika SAD-a, pod izlikom naklonosti te međunarodne organizacije prema Kini. Ali ovakvi ad hoc postupci također su konstanta Trumpovog mandata. Još jedna konstanta se pokazala, također nažalost, i u opadanju moći EU-a, kao i njezinoj razjedinjenosti u mjerama i politikama, ali i solidarnosti. Tako da zasad, iako je pandemija otkrila nove oblike igara moći, one se još uvijek igraju prema starim pravilima.

PROBLEMI UNIJE



Europska unija i pandemijska koronakriza? Što će s EU-om biti day after tomorrow, recimo tako?


- Za Republiku Hrvatsku je šteta što nije iskoristila predsjedanje Unijom na način koji je planirala ili željela. Nažalost, naše će predsjedanje, a time i mogućnost predstavljanja i promocije, ostati zaboravljeno pod okriljem ove krize. Sama kriza na stol Unije nije donijela ništa novo. Sloboda kretanja, kao jedna od temeljnih vrijednosti EU-a, još se jednom pokazala, u ovom suvremenom svijetu izazova, kao dodatni izazov i pokazalo se kako je mehanizam šengenskog sporazuma otvorenih granica uvijek prvi na redu za opoziv. U ovom su slučaju ogorčene Italija i Španjolska, u slučaju migrantske krize ogorčene su bile zemlje na tzv. Balkanskoj ruti, za vrijeme krize u Ukrajini ogorčene su bile Poljska i Baltičke zemlje, financijsku krizu i ogorčenost građana Njemačke, ali i ponašanje Grčke, neću niti spominjati. Činjenica je da EU ne funkcionira kao jedinstveni politički entitet kad dođe do kriznih situacija, nego se članice grupiraju prema nekoliko faktora, među kojima je prvi potencijalna ugroženost nacionalne sigurnosti. Kako je nacionalna sigurnost iznimno teritorijalno ukorijenjena i orijentirana, prva je reakcija zaštita granica, što se opet ogleda u njihovom zatvaranju i zazivanju vojnih mehanizama pri toj djelatnosti. Kako bilo, EU će se po završetku krize morati orijentirati prema preispitivanju svojih temeljnih vrijednosti i promisliti načine, mehanizme i oblike na koje ih je moguće očuvati.

Je li Hrvatska pravodobno reagirala na ugrozu pandemijom, u odnosu na druge zemlje EU-a, regije i svijeta?



- Hrvatska je jako dobro reagirala, Stožer je uspio u namjeri zadržavanja krivulje i uspješno je do sada komunicirao izazove, pravila i podatke. Ipak, bilo bi dobro da u svrhu olakšavanja posla budućim stožerima već danas počnemo ozbiljno promišljati o proaktivnom djelovanju, pripremi i potencijalnim oblicima prilagodbe u kriznim situacijama općenito, a ne samo pandemijama.(D.J.)

Možda ste propustili...

ŽIVIO JE BRZO I UMRO JOŠ BRŽE

Jimi Hendrix: Ikona kontrakulture

UDALJENI HORIZONTI: DUBAI - TURIZAM U SJENI KORONE

Divovi u pijesku, elita u oblacima

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

INTERVJU: ROSANDA MULIĆ, SPECIJALISTICA EPIDEMIOLOGIJE IZ SPLITA?

Vjerojatno ćemo svi kad-tad doći u kontakt s virusom

2

REPORTAŽA: ŽUMBERAČKO GORJE

Skrivena divljina Hrvatske: Kad misliš da padaš, priroda te diže

3

TJEDNI OSVRT

Zdravi sendviči prve dame nikako nisu jeftini